Bogatstvo hrvatske kulturne baštine vidljivo je kroz stoljeća u svim segmentima ljudskog djelovanja. Posebno mjesto u očuvanju identiteta ima uz govor (jezik) i hrvatska pisana baština.
Glagoljica ima višestruk kreativni potencijal u likovnom natječaju „Predstavljam se svijetu“, od učenja o hrvatskom identitetu glagoljaških pisanih izvora u predmetima Hrvatski jezik i Povijest do proučavanja ljepote tipografije kroz razne crtačke, slikarske, grafičke i kiparske likovne tehnike.
Najstariji hrvatski tekstovi pisani su na glagoljici, pismu koje je imalo veliku ulogu u stvaranju hrvatskoga kulturnog identiteta. Sama riječ glagoljica nastala je prema staroslavenskoj riječi „glagolati“, što znači pričati, govoriti, a u povijesnom smislu služiti misu na staroslavenskom jeziku. Danas za osobu koja je elokventna, vrlo pričljiva i rječita, kažemo da je blagoglagoljiva.
Glagoljicom je pisana hrvatska srednjovjekovna književnost poput apokrifa, napjeva, biblijskih tekstova, evanđelja, mirakula i misala. Nastala je sredinom 9. st., a u hrvatskim krajevima se zadržala sve do 19. stoljeća. Pismo glagoljice prepoznatljivo je po tipu oble i uglate glagoljice. Najstariji je sačuvani glagoljski rukopis Misal iz 10. st., kanonski staroslavenski tekst, poznat po imenu, Kijevski listići.
Na glagoljici su osim crkvenih knjiga pisani i svjetovni rukopisi, poput Vinodolskog zakonika iz 1288. godine, dokumenta na hrvatskom jeziku koji sadrži popis prava i dužnosti kmetova i feudalnih gospodara vinodolskih općina. Istarski razvod, iz 1275. godine, također je pravni dokument o obilježavanju teritorija između komuna u Istri, te utvrđivanje plaćanja naknada za šume, vinograde i pašnjake.
Prva tiskana knjiga glagoljicom i na hrvatskom jeziku je Misal po zakonu rimskog dvora iz 1483. godine, tiskana u Kosinju u Lici te ga zato i nazivaju Kosinjski misal. Kosinjski misal nosi pečat hrvatskog identiteta, jer ne samo što je tiskan na hrvatskom jeziku i glagoljicom, već je i prva knjiga tiskana na hrvatskom tlu.
Bašćanska ploča iz 1100. godine najpoznatiji je hrvatski glagoljaški spomenik, pisan prijelaznim tipom glagoljice, s oble na uglatu, čija se kopija danas nalazi u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške, na otoku Krku, mjestu njezinog pronalaska. Konstruktivno je bila oltarna pregrada (plutej), kamena ploča, s ornamentom vinove loze uz gornji rub i tekstom isklesanim na glagoljici, ujedno dokument koji govori o darovnici posjeda kralja Zvonimira mjesnom benediktinskom samostanu. Bašćanska ploča ima višestruki značaj, pisana na hrvatskom jeziku, glagoljicom, prvi je dokument koji spominje ime vladara na narodnom jeziku. Jedan od najbogatije ilustriranih rukopisa je Hrvojev misal, pisan za vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića, oko 1404. godine, bogato ukrašen iluminacijama, minijaturama i inicijalima.
Tipografija glagoljice oduvijek je bila dobra motivacija za likovno stvaranje. Karakteristična oblikovnost znaka, međusobna proporcionalnost, odnos prostora unutar veličina slova, međusobni poredak slova, komponiranje slova (znaka) sa slikom i dekorativnim elementima, sve su to mogućnosti preispitivanja osnovnih principa likovnog komponiranja. Kreativni potencijal glagoljaške baštine u modernom svijetu dizajna je velik u svakom smislu, radi li se o dizajniranju upotrebnih predmeta, upotrebe glagoljice kao tipografije za oblikovanje plakata, logotipa, web-stranica, te dizajnu tekstila i odjevnih predmeta, nakita, kao i oblikovanju produkt dizajna. Zanimljivo je podučavanje glagoljice kao umjetnosti lijepog pisanja, tj. kaligrafije.
Slovo, bez obzira na veliku kompjuterizaciju i digitalizaciju, još uvijek posjeduje veliku moć kao znak ili riječ. Slovo u kombinaciji s bojom i oblikom stvara nove likovne kompozicije, nove slike. Moć slova, strast za znakovima (slovima i brojkama), u likovnoj umjetnosti dokazuju likovni stvaraoci kojima su upravo ti elementi osnova likovnog izražavanja poput: Romana Opalke koji je opčinjen brojkama, Anabel Zanze, koja čini kompozicije slovnim recima i izdvojenim tekstualnim citatima te Siniše Reberskog i njegovim slikovnim pismima. Strast prema slovima posjeduju i dizajneri kojima su slova osnovni element likovnog komponiranja.
Kaligrafi, tj. krasopisci istinski su umjetnici lijepog pisanja, zaljubljenici u ljepotu slovnog znaka i pisma. Krasopis je nekada bio zaseban predmet u pučkim škola, danas djeca pišu pomoću tipkovnice ili gotovo ne pišu, motorika im je time slabo razvijena, međutim nikada nisu negodovala kada im se u likovnom istraživanju uvrsti pisana riječ, jer pismo je jedna od najstarijih čovjekovih aktivnosti.
Mnogi današnji dizajneri primjenjuju glagoljicu kod dizajniranja svojih proizvoda. Njezinu tipografiju koriste kod grafičkog dizajna za izbor logotipa ili izradu plakata i vizualne poruke. Kiparima služi također kao inspiracija u oblikovanju volumena i izradi skulptura.
Glagoljica je kao kreativni potencijal u likovnom natječaju „Predstavljam se svijetu“ višestruk, od učenja o hrvatskom identitetu glagoljaških pisanih izvora u predmetima Hrvatski jezik i Povijest do proučavanja ljepote tipografije kroz razne crtačke, slikarske, grafičke i kiparske likovne tehnike.
Tipografija glagoljice može poslužiti u likovnom izričaju dizajniranja plakata ili naslovnice knjige, kao i ilustracije u kombinaciji s bojom i plohom, različitih vrsta ritmova i kontrasta. Glagoljaška slova mogu se izraditi grafičkom matricom (karton tisak ili linorez) i otiskivanjem slova za vizualizaciju plakata, časopisa i knjiga.
Učenicima je posebno zanimljivo napisati svoje ime na glagoljici ili svoje inicijale, što može biti dobra osnova kod izrade zajedničke razredne zastave, gdje kombinacija otisaka imena učenika glagoljicom, dodatno estetski vizualizira i obogaćuje zastavu. Tehnikom linoreza i monotipije glagoljica se može primijeniti za kreiranje majica i kravata.
Straničnik se također može izraditi otiskivanjem grafike, ili kombinacijom odnosa oblika slova glagoljice, boja i ploha pomoću tehnike kolažiranja. Pogodna je izrada uleknutog ili niskog reljefa na podlogama aluminijske folije koja može biti dio straničnika ili umetnute aplikacije, prilikom izrade olovke.
Pronađi svoje najomiljenije slovo glagoljice i primjeni ga u izradi aplikacije ili amblema na svojoj majici ili kravati, ili izradi grb u varijacijama i kombinacijama glagoljice, te otisni na podlogu zastave ili majice. Izradi glagoljicom svoj osobni identifikacijski simbol i otisni ga na zajedničkoj razrednoj zastavi, kravati ili majici. Uglavnom je učenicima, slovo (S) u glagoljaškoj tipografiji zanimljivo jer je oblikovno vrlo zanimljivo i asocijativno.
Sretno s istraživanjem glagoljice! Sretno s kreativnim potencijalom glagoljaške baštine!
Poveznice za daljnje istraživanje:
https://glagoljica.hr/?oportalu=l
https://www.izvorka.juric.biz/
http://etnobutik-mara.com/de/naslovna
