Ovaj zanimljivi tečaj organizirala je španjolska organizacija English Matters. Sudionici tečaja došli su čak iz 19 različitih europskih zemalja. Tečaj je namijenjen učiteljima, ravnateljima i ostalom školskom osoblju kako bi se upoznali s islandskim obrazovnim sustavom koji se smatra jednim od najzanimljivijih u Europi. Naime, Island ima stopu pismenosti od 99 %, i taj otok bio je jedno od posljednjih mjesta na zemlji koje su nastanili ljudi,

Nakon uvodnih teorijskih predavanja o kulturi, povijesti i obrazovnom sustavu Islanda sudionici su posjetili nekoliko škola. U sklopu terenske nastave Context 4 Content posjetili su Golden Circle, Reynisfjara Beach, gradić Vik i vodopad Skogafoss, kao i nacionalni muzej u Reykjaviku.

Također, učiteljica Babić je u svoje slobodno vrijeme po preporuci posjetila i Blue Lagoon - jednu od najpopularnijih atrakcija Islanda kao i Perlan, muzej koji je isprva bio sagrađen da čuva termalnu vodu, a danas je odlično mjesto da se dozna više informacija o povijesti Islanda. U Perlanu se nalazi simulacija ledene špilje koja pokazuje kako zapravo izgleda svijet unutar ledenjaka. Plava laguna jedna je od glavnih atrakcija i poznato islandsko geotermalno lječilište na jugozapadu ove zemlje. Toplice se nalaze u polju lave u blizini Grindavíka, a opskrbljuju se vodom koja se koristi u obližnjoj geotermalnoj elektrani.

Kultura Islanđana potpuno je drugačija od naše i nesumnjivo utječe na njihov obrazovni sustav, što su sudionici imali prilike iskusiti prilikom posjeta njihovim školama.

Islandsko ministarstvo obrazovanja ima osnovne principe po kojima rade sve islandske škole, a to su: održivost, zdrav život, demokracija, jednakost, poštivanje ljudskih prava, pismenost i kreativnost. Sve škole te principe ugrađuju u svoje školske kurikulume, ali škole pojedinačno (autonomno) mogu odlučivati kako će navedene principe primjenjivati.

Obvezno integrirano osnovno i niže srednje obrazovanje pohađaju učenici u dobi od 6 do 16 godina. Nakon osnovnog obrazovanja, biraju između općeg ili strukovnog višeg srednjeg obrazovanja u trajanju od četiri godine, ovisno o školskom uspjehu u osnovnoj školi. Nakon općeg obrazovanja mogu upisati fakultet ili visoku školu, a nakon strukovnog obrazovanja višu strukovnu školu.

Neke od vještina koje se vrednuju pri upisu u sljedeću školu su: poznavanje šivanja, kuhanja, izrade keramike, fotografije, šaha, rada u drvetu ili metalu, origamija, astronomije...

Učenike se dijeli u grupe ovisno o njihovim sposobnostima - oni učenici kojima se profesori trebaju najviše posvetiti idu u razred s najmanje učenika, a oni izvrsni idu u razred s najviše učenika jer njima treba najmanje pomoći nastavnika. Neobično je da učenici po školi hodaju bosi, a nastavnike oslovljavaju imenom i komuniciraju vrlo neformalno. Tamo učenici za marendu jedu isključivo zdravu hranu. Grickalice i slatkiši strogo su zabranjeni.

Ručni rad i ključne životne vještine su u islandskom obrazovnom sustavu u prvom planu. Domaćinstvo je nastavni predmet koji je svakog sudionika osobito oduševio. Sastoji se od 3 modula: kuhanje, šivanje i obrada drva te se poučava od 1. razreda.

U 3. razredu učenici dobivaju obvezan predmet, Engleski jezik, a u 7. razredu obavezan je Danski jezik. Na Islandu se danski jezik polaže na maturi budući da je Island nekoć bio pod vlašću danskog kralja.

Gotovo svaka škola ima bazen za nastavu TZK. Ako škola nema bazen, ima pretplatu za gradski bazen jer je propisan broj sati plivanja godišnje koji učenici trebaju odraditi.

Građanski odgoj dio je svakog predmeta.

U prva tri razreda osnovne škole ocjene su isključivo opisne, dok se u 4. razredu učenici ocjenjuju samo iz nekih predmeta. Ocjenjivanje iz svih predmeta počinje u 5. razredu. Kod ocjenjivanja osobita pažnja pridaje se odnosu učenika prema radu te učenikovoj suradnji s drugim učenicima.

Udžbenici i radne bilježnice ostaju u školi, osim kad učenici imaju domaću zadaću. Domaća zadaća bude jednom tjedno - najčešće se zadaje u srijedu za ponedjeljak. Zadatak bude vezan uz čitanje.

Čitanju Islanđani pridaju osobitu pozornost. Naime, dok se na Islandu sve trgovine zatvaraju u 18 sati, knjižare su otvorene do 22 sata (neke čak i do ponoći). Knjižare su u Reykjaviku omiljena mjesta za sastajanje. Islanđani rado sjede do dugo u noć u knjižarama, piju tople napitke te prelistavaju i čitaju knjige. Književnost je na Islandu vrlo cijenjena - Islanđani su jako ponosni na svoje sage. Budući da se islandski jezik malo mijenjao kroz povijest, Islanđani mogu čitati srednjovjekovne tekstove bez poteškoća. Godine 2011. Reykjavik je proglašen UNESCO-vim gradom književnosti.

U svim školama na Islandu prvi sat započinje čitanjem koje traje od 15 do 30 minuta u svim razredima. Svaki razred ima kutak za čitanje. Nakon čitanja nastavnici provjeravaju razumijevanje pročitanog, svaki put kod nekoliko učenika. Islandskim je učiteljima vještina čitanja s razumijevanjem na Islandu iznimno bitna. Smatraju da je ta vještina temelj osobnog razvoja svakog pojedinca budući da se čitanje kao vještina primjenjuje u nastavi svih predmeta. Također, islandski su učitelji stava da čitanje na početku radnog dana opušta učenike te ih pripremi za radni dan u školi.

Islandski obrazovni sustav usmjeren je na učenike te se sve podređuje njihovom osobnom razvoju. Nastavnici tek povremeno usmjeravaju rad učenika - oni su isključivo moderatori aktivnosti. Učenici istog razreda često tijekom jednog nastavnog sata rade različite predmete prema autonomnoj procjeni učitelja.

Radi nepredvidivih vremenskih prilika učitelji su jako spontani i spremni su promijeniti planirano u trenu - fleksibilnost je stalno prisutna. Naglasak u radu je na iskustvenom učenju, kao i na projektnom i timskom radu. Svi učenici imaju besplatne udžbenike kao i sve materijale potrebne za rad u školi. Sve namirnice potrebne za kuhanje, materijale za šivanje i drvo za obradu nabavlja škola.

Prosječna plaća islandskog učitelja iznosi 3700 eura, što je za hrvatske prilike puno, no troškovi života na Islandu vrlo su visoki, pa tako i cijena najma stana (koja na Islandu iznosi otprilike 1400 eura).

Ovakav način usavršavanja ima brojne prednosti. Prije svega, omogućava profesionalni i osobni rast odgojno-obrazovnih djelatnika. Na mobilnostima se razmjenjuju iskustva i ideje, dolazi do unaprjeđenja kvalitete škole i multikulturalnosti. Preporučamo svim školama prijavu projekata u sklopu Erasmus+ programa. Naša iskustva vezana uz Erasmus su isključivo pozitivna pa ni ova mobilnost nije iznimka.