Dodatnom nastavom temeljenom na praktičnim radovima kod učenika se ne povećava samo razumijevanje predmeta, već se učenici pripremaju za rješavanje problema u svakodnevnom životu.
Dodatna nastava Kemije i Biologije, osmišljena na temelju praktičnih, istraživačkih zadataka, omogućava učenicima povezivanje teorijskih znanja s praktičnim iskustvima. Učenicima se omogućava razumijevanje kemijskih koncepata koji su važni, kako za mnoge aspekte svakodnevnog života – od pripreme hrane, održavanja osobne higijene, brige o zdravlju, tako i za razumijevanje procesa u prehrambenoj, farmaceutskoj i deterdžentsko-toaletnoj industriji.
Tijekom razgovora s učenicima u Osnovnoj školi „August Cesarec“ u Ivankovu predložen je praktičan rad kojim će učenici na satu dodatne nastave Kemije prirediti sir i ispitati njegova svojstva. Opskrba domaćim mlijekom i primjena načina rada naših baka u pripremi domaćega sira, omogućila je učenicima da i samostalnim radom u školskoj kuhinji pripreme sir. Kako bi zadatak bio zanimljiviji, učenici su svoj recept za pripremu domaćega sira, usporedili i s receptima koje su pronašli na engleskim mrežnim stranicama – recepte su preveli na hrvatski jezik uz pomoć učiteljice Engleskoga jezika.

Pred učenike je postavljen izazov razumijevanja kemijskih procesa koji su temelj mnogih prehrambenih tehnologija, uključujući i proizvodnju sira. Dodatna nastava Kemije i Biologije učenicima pruža priliku za dublje istraživanje tih procesa, omogućujući im bolje razumijevanje osnova kemijskih reakcija koje se zbivaju tijekom pripreme sira. Proizvodnja sira, kao složen biokemijski proces, uključuje enzimske reakcije: koagulaciju mlijeka i fermentaciju. Kroz dodatnu nastavu, učenici su imali priliku analizirati svaki od tih koraka kroz kemijski okvir na razini učenika osmih razreda. Praktični rad pripreme domaćeg sira omogućio je učenicima bolje razumijevanje teorije i povezanost s industrijskom proizvodnjom. U tom cilju učenici su koristili domaće kozje, kravlje i ovčje mlijeko u pripremni domaćeg sira.
Sažet opis postupka i rezultati analize:
- mlijeko zagrijati do vrenja
- dodati 30 mL vodene otopine octene kiseline (w = 4 do 9 %)
- odvojiti nastalu sirutku
- istisnuti suvišnu vodu utegom.
Na uzorcima sira načinjene su i mikrobiološke analize na:
- Escherichia coli
- Salmonella spp
- Listeria monocytogenes
- Staphylococcus aureus
- enterobakterije
- kvasce.
Rezultat analize:
- Escherichia coli, Salmonella spp, Listeria monocytogenes, Staphylococcus aureus, kvasac, plijesan: nema.
- Enterobakterije – male količine pronađene u kravljem siru (5,0 × 10²).

Učeni su svoj priređeni sir u školskoj kuhinji analizirali na maseni udio suhe tvari, maseni udio mliječne masti te pH-vrijednost u laboratoriju za mikrobiologiju hrane.
Maseni udio: a) suhe tvari i b) mliječne masti te pH-vrijednost uzorka sira
kravlji sir: w(suhe tvari) = 48,47 %; w(mliječne masti) = 27 %; pH-vrijednost = 6,36
kozji sir: w(suhe tvari) = 49,21 %; w(mliječne masti) = 26 %; pH-vrijednost = 6,15
ovčji sir: w(suhe tvari) = 49,55 %; w(mliječne masti) = 13 %; pH-vrijednost = 6,09
Zaključak analize:
- prema propisima o kriterijima sigurnosti hrane, svi pripremljeni sirevi, osim kravljega sira, bili su sigurni za jelo.
- kravlji sir ima najveći udio mliječne masti i ima pH-vrijednost najbližu neutralnoj pH vrijednosti
- ovčji sir ima najveći udio suhe tvari i bjelančevina.
Budući da velik broj roditelja naših učenika ima obiteljska poljoprivredna gospodarstva, učenici, koji i sami po potrebi pomažu u radu OPG-a, ovim projektnim zadatkom su osvijestili važnost kemijskog i biološkog ispitivanja ispravnosti hrane. Uvidjeli su važnost rada kemijskoga tehničara u laboratoriju koji se koristi specijaliziranim instrumentima i primjenom pravilnika o ispravnosti hrane.
Kroz dodatne sate kemije učenici ne samo da bolje razumiju osnovne kemijske procese, nego također stječu i praktična znanja koja mogu primijeniti u svakodnevnom životu.
Tijekom projektnog zadataka, učenici su primijenili usvojena znanja Kemije i Biologije u svakodnevnom životu, a uočili su i važnost procesa pasterizacije. Slične projektne zadatke nastojat ćemo češće provoditi tijekom dodatne nastave Kemije, u cilju da se učenike potakne na povezivanje i primjenu znanja Kemije i Biologije s procesima koji se provode u prehrambenoj industriji, a koja je usko vezana sa zaštitom našeg zdravlja.
Članak priredila: Dijana Penava, prof. biologije i kemije, učitelj savjetnik