Projektnu nastavu obilježava iskustveno i kooperativno učenje kao i različiti oblici i tehnike aktivnog učenja, usmjerenost na razvoj viših kognitivnih sposobnosti i vještina, socijalnih vještina i vrijednosti.
Projektna nastava je model organiziran oko projekata (Thomas, 2000.).
Projektna nastava alternativa je predavačkoj nastavi prije svega zbog svoje usmjerenosti na učenika kao aktivnog sudionika u procesu učenja; omogućuje učenicima da uče s razumijevanjem, podrazumijeva uravnoteženost kognitivnog učenja sa razvojem manualnih sposobnosti, stjecanje emocionalnog i socijalnoga iskustva.
Bognar i Matijević (2002.) definiraju projektnu nastavu kao vrstu nastave u kojoj učenici rade na određenim istraživačkim ili radnim projektima. Vrste projekata ovise o stupnju školovanja i prirodi nastavnih ciljeva i sadržaja. Projekti mogu trajati jedan nastavni sat, jedan dan, mjesec dana ili duže.
U ostvarivanju projektne nastave naglašava se planiranje i izrada projekta. Takva nastava podrazumijeva interdisciplinarni rad. Neka obilježja projektne nastave su:
• orijentiranost učeniku
• partnerski odnos učenika i nastavnika
• otvorenost prema problemskim situacijama i zadacima (iz svakodnevnog života)
• izvornost sadržaja koji se obrađuju
• korelaciju s drugim područjima znanosti i ljudske djelatnosti
• metode suradničko – timskog rada
• planiranje usmjereno prema ostvarivanju cilja
• temeljne metodologije znanstveno-istraživačkog rada
• primjenu suvremenih nastavnih metoda poučavanja
• primjenu IKT-a
• razvijanje organizacijskih i komunikacijskih sposobnosti učenika
• razvoj socijalnih vještina učenika.
Projektna nastava temeljena je na stvaranju novih poveznica među poznatim (i nepoznatim) konceptima, učenju pomoću primjera (egzemplarno učenje), primjenjivanju stečenih znanja, kao i povezivanju konceptualnog (logičkog) i divergentnog (stvaralačkog) mišljenja.
Projektna nastava omogućava učenicima da sami uče kako učiti, da pretražuju, izdvajaju i primjenjuju korisne informacije u rješavanju problema, uče otkrivanjem, razvijaju socijalne vještine, kreativnost, međusobno surađuju, stječu praktične vještine, grade pozitivnu sliku o sebi.
Učitelj koji je u ovom kontekstu u ulozi moderatora / koordinatora, dizajnira aktivnosti i savjetuje učenika, prati tijek projekta, osigurava učenicima informacije o resursima i stvara uvijete i prilike za samostalan suradnički rad, pridonosi svojim stručnim znanjem ostvarivanju cilja. Na temelju različita znanja i vještina, stečenog iskustvenog znanja, učenici samostalno zaključuju te prezentiraju rezultate projekta.
Projektna nastava u kojoj se primjenjuje IKT može vam omogućiti bržu realizaciju pojedinih aktivnosti tijekom nastave. Usmjerite učenike da planiranje i organizaciju rada obogate IKT-om; upoznaju i koriste različite alate kako u procesu ostvarivanja zadataka, tako i u dijelu obrade podataka i pripremi izvještaja.
Na primjeru dobre prakse iz kemije Jesu li sesvetske kiše kisele? pogledajte kako primjena projektne nastave omogućuje otvorenost škole u povezivanju sa sredinom koja ju okružuje te interdisciplinarnosti i međupredmetno povezivanje. Materijal za provođenje projekta preuzmite ovdje, a dodatne sadržaje potražite na sljedećim poveznicama:
https://edutorij.e-skole.hr/share/page/home-page
http://e-laboratorij.carnet.hr/
https://www.britannica.com/science/acid-rain
https://www.profil-klett.hr/repozitorij-materijali/kisele-kise
https://www.youtube.com/watch?v=Nf8cuvl62Vc.
Literaturni izvori:
Bognar, L., Matijević, M.(2002.): Didaktika, Školska knjiga, Zagreb
Đorđević, V., Inovativni modeli nastave, Obrazovna tehnologija, 4/2007
Matijević, M., Projektno učenje, Znamen: Nastavnički suputnik, 2008./09
Thomas, J.W.: A Review of Research on Procjet-Based Learning, dostupno s: http://www.bobpearlman.org/BestPractices/PBL_Research.pdf (15.01.2006.)