Projektna nastava na primjeru kiselih kiša | Profil Klett

11. rujan 2018.

Projektna nastava na primjeru kiselih kiša

Autor: Uredništvo STEM područja
Iskustveno i kooperativno učenje

Projektnu nastavu obilježava iskustveno i kooperativno učenje kao i različiti oblici i tehnike aktivnog učenja, usmjerenost na razvoj viših kognitivnih sposobnosti i vještina, socijalnih vještina i vrijednosti.

Projektna nastava je model organiziran oko projekata (Thomas, 2000.).

Projektna nastava alternativa je predavačkoj nastavi prije svega zbog svoje usmjerenosti na učenika kao aktivnog sudionika u procesu učenja; omogućuje učenicima da uče s razumijevanjem, podrazumijeva uravnoteženost kognitivnog učenja sa razvojem manualnih sposobnosti, stjecanje emocionalnog i socijalnoga iskustva.

 

Bognar i Matijević (2002.) definiraju projektnu nastavu kao vrstu nastave u kojoj učenici rade na određenim istraživačkim ili radnim projektima. Vrste projekata ovise o stupnju školovanja i prirodi nastavnih ciljeva i sadržaja. Projekti mogu trajati jedan nastavni sat, jedan dan, mjesec dana ili duže.

 

U ostvarivanju projektne nastave naglašava se planiranje i izrada projekta. Takva nastava podrazumijeva interdisciplinarni rad. Neka obilježja projektne nastave su:
•    orijentiranost učeniku
•    partnerski odnos učenika i nastavnika
•    otvorenost prema problemskim situacijama i zadacima (iz svakodnevnog života)
•    izvornost sadržaja koji se obrađuju
•    korelaciju s drugim područjima znanosti i ljudske djelatnosti
•    metode suradničko – timskog rada
•    planiranje usmjereno prema ostvarivanju cilja
•    temeljne metodologije znanstveno-istraživačkog rada
•    primjenu suvremenih nastavnih metoda poučavanja
•    primjenu IKT-a
•    razvijanje organizacijskih i komunikacijskih sposobnosti učenika
•    razvoj socijalnih vještina učenika.

 

Projektna nastava temeljena je na stvaranju novih poveznica među poznatim (i nepoznatim) konceptima, učenju pomoću primjera (egzemplarno učenje), primjenjivanju stečenih znanja, kao i povezivanju konceptualnog (logičkog) i divergentnog (stvaralačkog) mišljenja. 

 

Projektna nastava omogućava učenicima da sami uče kako učiti, da pretražuju, izdvajaju i primjenjuju korisne informacije u rješavanju problema, uče otkrivanjem, razvijaju socijalne vještine, kreativnost, međusobno surađuju, stječu praktične vještine, grade pozitivnu sliku o sebi.

 

Učitelj koji je u ovom kontekstu u ulozi moderatora / koordinatora, dizajnira aktivnosti i savjetuje učenika, prati tijek projekta, osigurava učenicima informacije o resursima i stvara uvijete i prilike za samostalan suradnički rad, pridonosi  svojim stručnim znanjem ostvarivanju cilja. Na temelju različita znanja i vještina, stečenog iskustvenog znanja, učenici samostalno zaključuju te prezentiraju rezultate projekta. 

 

Projektna nastava u kojoj se primjenjuje IKT može vam omogućiti bržu realizaciju pojedinih aktivnosti tijekom nastave. Usmjerite učenike da planiranje i organizaciju rada obogate IKT-om;  upoznaju i koriste različite alate kako u procesu ostvarivanja zadataka, tako i u dijelu obrade podataka i pripremi izvještaja. 

Što su to kisele kiše?

Na primjeru dobre prakse iz kemije Jesu li sesvetske kiše kisele? pogledajte kako primjena projektne nastave omogućuje otvorenost škole u povezivanju sa sredinom koja ju okružuje te interdisciplinarnosti i međupredmetno povezivanje. Materijal za provođenje projekta preuzmite ovdje, a dodatne sadržaje potražite na sljedećim poveznicama:

 

https://edutorij.e-skole.hr/share/page/home-page
http://e-laboratorij.carnet.hr/
https://www.britannica.com/science/acid-rain
https://www.profil-klett.hr/repozitorij-materijali/kisele-kise
https://www.youtube.com/watch?v=Nf8cuvl62Vc.

 

Literaturni izvori:

Bognar, L., Matijević, M.(2002.): Didaktika, Školska knjiga, Zagreb

Đorđević, V., Inovativni modeli nastave, Obrazovna tehnologija, 4/2007

Matijević, M., Projektno učenje, Znamen: Nastavnički suputnik, 2008./09

Thomas, J.W.: A Review of Research on Procjet-Based Learning, dostupno s: http://www.bobpearlman.org/BestPractices/PBL_Research.pdf (15.01.2006.)

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Latinski je mrtav jezik?

Uoči Europskog dana jezika podsjetimo se koliki je utjecaj imao latinski jezik na razvoj znanosti. Latinski jezik je dugo bio službeni jezik znanosti, a danas se zadržao i u prirodoslovnim i u društvenim pojmovnicima. I ne, nije mrtav jezik. Samo se sakrio kao univerzalan način sporazumijevanja znanstvenika širom svijeta. U članku provjerite koliki je utjecaj imao i na danas dominantan engleski jezik. 

 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Biljana Agić, Tamara Banović, Ana Lopac Groš
udzbenik
Seljanec, Tokić, Bule, Bošnjak
udzbenik
Tamara Nemeth, Goran Stajčić