Škola kao galerija | Profil Klett

19. prosinac 2017.

Škola kao galerija

Autor: Maja Trinajstić

Svaki ulazak u školu ujedno je prvi vizualni kontakt i dojam cjelokupnoga školskog prostora, vizualnog identiteta škole. A svaka škola ima svoju specifičnost i vizualnu prepoznatljivost koja se očitava u svakome njenom kutku.

Pripremila Ivana Maradin, prof. likovne kulture, OŠ Grabrik

Škola je galerija mnogobrojnih učeničkih likovnih radova. Višestruki su primjeri, poput uređenja školskih panoa i oglasnih ploča, složenih prostornih instalacija, visećih mobila te različitih skulptura oblikom, materijalom i veličinom. Mnoge škole su prepoznatljive po oslikanim zidovima (muralima) ili mozaicima, pa čak i oslikanim stropovima. Estetika uređenja škole ovisi o profesionalnom znanju, trudu, motivaciji i estetskom senzibilitetu te osjećaju za prostor prvenstveno profesora likovne kulture. Uglavnom je to jedan profesor likovne kulture po školi koji zajedno s učenicima prezentira njihov svakodnevni rad te ujedno obilježava značajne datume tijekom godine. Tako se vizualnom prezentacijom obilježava: Dan plodova zemlje, Dan vode, Dan biološke raznolikosti, Dan planeta Zemlje, Dan muzeja, Dan škole, Dan sjećanja na Vukovar, Uskrs, Božić i druge aktivnosti.

Estetsko uređenje škole

Sve te aktivnosti objedinjene su pod nazivom estetskog uređenja škole. Estetsko uređenje škole provodi se na satovima likovne kulture, ali i na raznim skupinama slobodnih aktivnosti poput keramičke, likovne, grafičke skupine ili posebno formirane skupine za samo estetsko uređenje škole, ovisno o mogućnostima svake škole. Naravno, u estetsko uređenje uključuju se i zadrugari (proizvodima školske zadruge), ekolozi, biolozi (brinući o biljkama i vrtovima škole).

 

Učenici se po svojim sposobnostima, sklonostima i željama opredjeljuju slobodno u bilo koju od navedenih aktivnosti. Uglavnom su to učenici koji se vole kreativno izražavati i međusobno družiti u izrađivanju vizualnih radova kako u individualnom tako i u timskom radu. Posjeduju određeni senzibilitet za boju, prostor, kompoziciju, aranžiranje te ga također razvijaju i produbljuju. Uče o proporciji, osnovnim principima likovnog komponiranja (ritmu, kontrastu, skladu, harmoniji…), likovnim elementima (liniji, boji, teksturi, volumenu).

U skupini za estetsko uređenje škole učenici ispituju i istražuju prostor, uče kako od pojedinačnih elemenata stvoriti skladnu cjelinu - kako prostor učiniti senzacionalnim, a istovremeno jednostavnim.

Kako linija može u prostoru biti jednako upečatljiva kao i najintenzivnija boja, kako obična kutija može biti zanimljiva prostorna instalacija. Uče kako poneki otpadni materijali recikliranjem može poslužiti u izradi raznih vizualnih objekata i slika te kako kombinirati različite materijale, teksture, boje u harmoničnu cjelinu. Uče intuitivno i iskustveno, pomnim istraživanjem i kreativnim rješenjima. Stječu iskustvo kako, gdje i zašto nešto postaviti u određeni prostor koji bi u konačnici dobio određenu svrhu i poruku.

Promišljanje prostora

Što učenicima i nama profesorima donosi u konačnici navedeno promišljanje prostora? Samo puku igru ili iskustva koja se produbljuju i dalje nadograđuju u svakodnevnom životu? Svakako donose nove ideje, nove spoznaje, bogatije vizualno promišljanje i promatranje prostora škole kao i svake druge okoline u kojoj ćemo se naći. Učiti gledati je proces koji ovisno o znanju i iskustvu ovisi o svakom pojedincu. Estetika je umijeće zapažanja. Naše škole su prostori zapažanja te lijepih osjetilnih iskustava poput dobrog filma, bajke, priče, pjesme, glazbe… prostora prilagođena učenicima, profesorima, roditeljima te svakom posjetiocu.

Estetsko uređenje škole promocija je svake škole pojedinačno. Nikako nije banalna i stereotipna prezentacija nego svakodnevna, sustavna i promišljena aktivnost.

Ponekad je nedovoljno cijenjena, shvaćena, pa i prihvaćena, ali zasigurno vrlo važna obrazovno-odgojna komponenta u razvoju svakog pojedinca. S vizualnim (estetskim) identitetom škole itekako se potvrđuju kompetencije profesora likovne kulture i učenika, ravnatelja te ostalih djelatnika.

Blagdansko ozračje

Kako započinje blagdansko ozračje, u sljedećim fotografijama mogu se vidjeti primjeri prostornog uređenja škole, kao i prostora namijenjenih za božićne priredbe koji su samo jedan od segmenata koji obuhvaća rad estetskog uređenja škole. Kroz razne nastavne cjeline predmeta likovne kulture (tonska modelacija, volumen i prostor, ritam plošno istanjenih masa, strukturne točke i crte, ritam oblika i tekstura, slikarske teksture i fakture, plastička tekstura, kontrast u volumenu, izražajnost boje…) i izvannastavnih aktivnosti učenici razvijaju senzibilitet za vizualnu estetiku i lijepo, usklađuju vizualne odnose s tradicijom i suvremenošću. Uče o osnovnim principima likovnosti i analitičkom promatranju. Razvijaju kreativnost, maštu ,motoriku, sposobnost sudjelovanja u samostalnom i timskom radu. Također razvijajući osjećaj za zajedništvo i volontersko djelovanje za poboljšanje i razvoj cjelokupne zajednice. Neminovno je da se oni propisani satovi u izradi zadataka produže na duže vrijeme i to je slatka cijena stvaranja i potreba za ustrajnošću, kako bi se zadatak završio do kraja i prezentirao  onako kako je zamišljen kao prvobitna ideja.

 

Fotografije prikazuju višegodišnje primjere estetskog uređenja škole OŠ „Grabrik“ iz Karlovca pod mentorstvom profesorice likovne kulture Ivane Maradin.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke
Zanima nas

Nove ideje za pozitivno školsko ozračje

Stručni posjeti inozemnim školama u sklopu mnogobrojnih projekata koje Osnovna škola Jurja Dobrile iz Rovinja provodi unutar programa Erasmus+ pokazali su se vrlo uspješnima u osmišljavanju novih načina i metoda poučavanja učenika. Jedna od takvih svakako je i zornost u nastavi pa smo ove školske godine u sklopu projekta Dvije strane Gaussa, po uzoru na sjevernoeuropske škole, našim stepenicama dodijelili i vizualnu ulogu.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
ALISON MARIĆ, DRAGANA PALČIĆ
udzbenik
Ana Šobat, Martina Kosec, Jurana Linarić, Emina Mijatović, Zdenka Bilušić, Dijana Nazor