Mjesec siječanj, zima, početak godine. Zimi nam možda najviše odgovaraju tišina i mir, promatranje okolice kroz prozorska okna iz toplih soba naših domova. Gledajući okolne ulice, susjedove prozore, ogoljele livade i bezlisne šume, tada razmišljamo o vlastitome životu, o propuštenim prilikama ili mogućnostima koje nam se pružaju. U toplini svoga doma zimi smo zapravo najviše okrenuti sebi. I razmišljamo kako nastaviti dalje s početkom nove godine. I odakle početi.
U zimi, 2. siječnja 1877., u malome mjestu Ozlju rodila se djevojčica Slava i u svojemu kratkom životu postala jedna od najvećih hrvatskih akvarelistica.
Pogled Slave Raškaj uvijek je sezao po krajolicima njezina ozaljskog kraja i bio zabilježen na mnogobrojnim njezinim akvarelima. Tajna njezina pogleda je u tome što je njezino oko u isto vrijeme gledalo i sanjalo, pisao je Matko Peić u njezinoj monografiji.
I upravo nas ta krhka i gluhonijema slikarica uči kako sve što racionalno gledamo moramo i prosanjati i obrnuto, da ono o čemu sanjamo pokušamo ostvariti i proživjeti.
Život Slave Raškaj, premda nam se čini sanjarskim, nije bio nimalo jednostavan. Kao gluhonijema djevojčica vrlo je rano morala napustiti svoj rodni kraj i otići na školovanje u Zavod za gluhonijeme u Beč, gdje je provela sedam godina. Ondje je s petnaest godina nacrtala svoje prve crteže. Njezin talent za crtanje i osjećaj za boju bili su joj ruka spasa u tim danima koje je većinom provodila sama, u svojemu svijetu tišine.
Nadarenost su primijetili njezini učitelji te su je poslali u Zagreb, gdje je prve poduke iz crtanja i slikanja dobila od slikara Bele Čikoša Sesije. Iako je učila klasični slikarski zanat, radeći mrtve prirode tehnikom ulja u ateljeu i bila pod utjecajem mentorova karaktera, u toj nježnoj djevojci čučala je vlastita osobnost koju je sama u svojoj samoći razvila nakon povratka u zavičaj. Priroda, drveće, rijeka Kupa i pogledi s ozaljskih visina i Staroga grada Ozlja postali su njezini prepoznatljivi motivi. Postala je originalna u pejzažnim motivima, iako je s akvarelima mogla prikazati i sve ostale motive, poput njoj dragoga cvijeta lopoča, portrete svojih bližnjih, mrtve prirode, svojega autoportreta.
Vjerna akvarelu razvila je tehniku slikanja bjelinom, sama uvidjevši kako bjelina papira upravo mrlji boje daje bogatstvo i veću izražajnost.
Slava Raškaj jedno je od najvažnijih imena hrvatskoga slikarstva na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, upravo zbog akvarela koji u ono doba nisu bili toliko zastupljeni.
Stvarati u muškome svijetu umjetnika i u svijetu svoje gluhonijemosti nije bilo nimalo jednostavno niti uobičajeno, ali je bilo originalno i nadasve odsanjano.
Mnogobrojni akvareli Pogled na Kupu, Lopoči, Mrtva priroda s proljetnim cvijećem, Rano proljeće, Livada u šumi, Stablo u snijegu, Ozaljska gudura, Ozalj, Slavini su snoviti pogledi. Ona slika pogledom sanjara, neposredno u prirodi, bjelinom akvarelnoga papira i tonovima boja postignutih znalačkim omjerima vode i pigmenta, karakterističnom atmosferskom perspektivom. Kada je Slava prestala sanjati, njezino psihičko i fizičko zdravlje se poljuljalo te zauvijek prekinulo u njezinoj 29. godini.
Neki od nas i dandanas pokušavaju sanjati i razgovarati sa Slavom Raškaj. Tako je nastala slikovnica Šest šetnji Slave Raškaj koja lirskim tekstom Sanje Lovrenčić i ilustracijama Dominika Vukovića ilustrira slikaričin život na jednostavan i djeci prepoznatljiv način.
Grad Ozalj najintenzivnije sanja život Slave Raškaj razvijajući mnogobrojne manifestacije.
Na pješačkoj ruti Slave Raškaj postavljeni su Slavini prozori koji označavaju mjesta gdje su nastala njezina najpoznatija djela.
Osnovna škola "Slava Raškaj" u Ozlju već pet godina zaredom organizira međunarodni likovni natječaj Slavini mladi akvarelisti na kojem učenici osnovnih i srednjih škola postižu izvanredne rezultate. Izradom rada uče o akvarelu, kao tehnici lazurnoga slikarstva, mokroga i suhog pristupa, omjerom upotrebe pigmenta boje i vode, kao i o najvažnijim djelima Slave Raškaj. Nagrađeni učenici sudjeluju na promociji, kao i školskoj priredbi za Dan škole 29. ožujka, dan Slavine smrti. Mala je to terenska nastava, u sklopu koje učenici s veseljem dolaze u ozaljsku školu, druže se sa svojim vršnjacima i sklapaju nova prijateljstva.
Obvezno posjete i Stari grad Ozalj u kojem je smješten Zavičajni muzej, koji njeguje i čuva djela Slave Raškaj.
Slava Raškaj uvijek je prisutna na retrospektivnim izložbama hrvatskoga slikarstva. Na aktualnoj izložbi Slike našega kraja u Galeriji Vjekoslav Karas u Karlovcu, koja prikazuje slikarsku baštinu motiviranu karlovačkim krajem, zastupljena je trima akvarelima: Kupa kraj Ozlja (1899.), Klupice u snijegu (1900.) i Proljeće na Ozlju (1901.).
Novi likovni program sadržava mnogo tema, kao što su Umjetnost i zajednica, Osobno i društveno, Zajedno smo različiti, u koje se može uklopiti priča o životu i umjetnosti Slave Raškaj – razgovorima o zavičajnoj pripadnosti, o osobnim stavovima prema svojoj darovitosti, sposobnostima i mogućnostima, o realnim i nerealnim željama, životnim prilikama, o dobrim i lošim svakodnevnim ili životnim odlukama.
Pritom se može govoriti o likovnome jeziku, nezaobilaznome dijelu nastave likovne kulture: tonskome slikanju, o atmosferskoj i linearnoj perspektivi, o odnosima boja, kontrastima, izražajnosti boja, karakteristikama akvarelnoga slikarstva, o raznim vidovima umjetnosti i njihovim dodirnim točkama, primijenjenoj umjetnosti, dizajnu, ilustraciji…
Kroz nastavne teme i podteme moguće je uklopiti međupredmetne teme poput građanskoga odgoja i obrazovanja te osobnoga i socijalnog razvoja, uz razvoj empatije uvažavanjem potreba i osjećaja drugih ljudi.
Prijedlog za terensku nastavu:
- Raspitajte se o likovnome natječaju Slavini mladi akvarelisti, koji će se održati u ožujku, te i vi postanite dio Slavine priče.
- Posjetite Ozalj, slikaričino rodno mjesto, te osjetite slikovitost i zeleni kolorizam toga kraja, zajedno s okolnim mjestima poput Grduna, Jaškova, Ribnika, Svetica, Žakanja i Kamanja.
- Posjetite Zavičajni muzej u Starome gradu Ozlju, uz obilazak Staroga grada Ribnika i Staroga grada Dubovca u Karlovcu.
- Svratite u Galeriju Vjekoslav Karas u Karlovcu i posjetite izložbu Slike našega kraja do 8. ožujka 2020. godine.
