Strip kao zanimljiv i dinamičan mediji nekome se sviđa više, a nekome manje. U školi se učenici s njime susreću od razredne nastave do medijske kulture u sklopu Hrvatskoga jezika. Možete ga iskoristiti i u dnevniku praćenja rasta i razvoja biljaka u sklopu projekta Želim stablo za nadogradnju micro:bita i tako na maštovit i kreativan način dokumentirati svoje sudjelovanje u njemu.
Vjerujem kako nema osobe koja ne zna što je strip i koja, barem u nekoj životnoj dobi nije imala strip u rukama. Sa stripom se susreću naši najmanji učenici već od početaka svoga školovanja. Prvašići često pregledavaju stripove bez ili s vrlo malo teksta, dok oni stariji stvaraju prava umjetnička djela. Tada otkrivaju sviđa li im se uopće ova vrsta priče i u kojoj mjeri. Postaju li neki od njih toliki zaljubljenici u stripove da ih se može zvati kolekcionarima stripova? Možda, no oni su danas rijetkost, dok smo ih prije dvadesetak godina mogli pronaći svugdje, doslovno na svakom uglu ulice.
Svatko tko je ikada zavirio u šarene ilustrirane korice bilo kojeg stripa može odrediti njegovu definiciju. Najmanji učenici četo govore kako je to priča ispričana nizom sličica. Ne griješe kad to kažu jer strip to zaista jest: niz crteža u narativnom slijedu. U stripu je bitno uočiti dva dijela: vizualni i narativni. Vizualni se dio odnosi na crtež, a narativni na fabulu. Ona u stripu može biti prikazana tekstom (riječima) koji je u pravilu sastavni dio svakog stripa, no nije nužan. Ono što je za strip bitno jest priča. Kao i svako umjetničko djelo i strip treba imati svoju temu: ono o čemu se u stripu govori, njegov osnovni sadržaj. Malo stariji učenici još u školi uče da se sličica u stripu zove kadar. To je okvir u kojem se nalazi jedan crtež. Kadrovi se u stripu u pravilu nižu slijeva nadesno ili odozgo naniže i na taj način stvaraju priču. Tekst se u crtež može uklopiti u oblačiću koji ukazuje na govornika ili može biti ispisan na dnu kadra. Intonacija izgovorenoga teksta može se sugerirati oblikom oblačića. Tako će tekst koji se izgovara u ljutnji biti u „nazubljenom“ oblačiću, a posebnim oblikom mogu se prikazati razmišljanja lika. Posebnim oblikom ili formom slova također se može sugerirati i sve ono što bi nam u nekim drugim zvučnim medijima bilo jasno iz tona kojim se riječi izgovaraju.
U nekim zemljama (Francuska, Belgija) autori suvremenih stripova imaju status umjetnika. Danas najpoznatiji stripovi ipak dolaze iz Sjedinjenih Američkih Država pa su tako najpopularniji junaci stripova dobili i svoje filmske verzije: Batman, Spiderman, Hulk… Pored ovih suvremenih ne treba zanemariti ni stripove kao što su Zagor, Mister No, Martyn Mystere kao ni legendarni strip Alan Ford koji svojim britkim humorom ili apsurdnim situacijama u kojima se nalaze likovi pronicljivo kritiziraju našu svakodnevicu.
Uzimajući u obzir sve navedene karakteristike nije teško pretpostaviti kako strip zauzima posebno mjesto u nastavnom radu. Osim samog proučavanja i analiziranja kadrova i priče strip je izvrstan za prikazivanje pročitanog lektirnog djela ili priče obrađene na satu hrvatskoga jezika. Strip je odličan za uvježbavanje pisanja rečenica i dijaloga među likovima. Pri izradi stripa učenici dosta vremena izgube na raspored kadrova, stoga je dobro uputiti ih da predložak za strip mogu danas izraditi raznim web alatima. Za izradu predloška preporučam Stripgenerator.com na kojem možete kreirati predložak stripa bez registriranja i prijave no trebate paziti da po završetku odaberete opciju ispisa i napravljeni predložak spremite na računalo (sprema se u pdf obliku). U slučaju da vam je brzo potreban jedan predložak (od 8 kadrova) možete ga preuzeti u nastavku kao i predložak za vježbanje dijaloga na stripu Zaljubljeni štrumf.
U slučaju da u školi ili kod kuće učenici mogu koristiti računalo stripove mogu izraditi i gotovim web alatima. Neki od takvih alata su: Pixton, TonDoo, Storyboardthat, Canva i ranije spomenuti Stripgenerator na koje se, u slučaju korištenja trebate registrirati. Pretraživanjem weba pronaći ćete mnoštvo alata. Zajednička im je značajka da su jednostavni za korištenje, imaju velik izbor pozadina, likova i predmeta s pomoću kojih možete sami kreirati strip. Nedostatak nekih od njih je da ne podržavaju hrvatsku abecedu.
Na kraju predlažem da se okušate u izradi stripova na bilo koji način: uz gotove predloške ili radom na računalu. Prisjetite se junaka svojih stripova i po uzoru na njih pustite mašti na volju. Osmislite priču i prepustite se mašti. Vjerujem da ćete se i sami pozitivno iznenaditi konačnim uratkom.
