Posjetivši Tehnički muzej Nikola Tesla u Zagrebu i izložbu Molekule koje su promijenile svijet, imali smo čast upoznati i družiti se s autoricom izložbe Ljiljanom Fruk, doktoricom kemije i znanstvenicom koja proučava nanostrukture te predaje na uglednom Sveučilištu Cambridge u Velikoj Britaniji.
Evo što smo sve doznali!
Prije nekoliko je godina doktorantica iz moje grupe, tada na Tehnološkom Institutu u Karlsruheu, održala svoje prvo predavanje o novoj metodi koju je razvijala. Radilo se o derivatima dopamina koji su se mogli koristiti kao nano-ljepilo, materijal koji povezuje dva svijeta: anorganske nanočestice i biološke molekule koje se baš i ne vole ako ne nađu zajednički kemijski jezik. U našem je slučaju glavni dio zajedničkoga jezika bio dopamin, neurotransmiter poznat kao hormon sreće, molekula koja se izlučuje nakon neke radnje povezane sa zadovoljstvom, a uključena je u važne biološke procese poput pokretanja mišića. No, uz sve to, dopamin može biti i baza jakog ljepila koje, na primjer, drži školjke čvrsto zatvorenima i slijepljenima s površinom stijena, a znanstvenici je koriste za ljepljenje molekula na različite materijale. I dok je doktorantica strastveno govorila o svom novom derivatu dopamina i njegovom korištenju za povezivanje nanočestica titanijeva(IV) oksida i proteina, razmišljala sam o svim već poznatim i opisanim molekulama za koje smatramo da su već sasvim istražene, a opet stalno pronalazimo na neku njihovu novu primjenu.
I tada smo započeli sa stvaranje naše liste molekula koje su promijenile svijet. Odabrati one najbolje, najuspješnije ili najzanimljivije, bili to ljudi, izumi, događaji ili molekule, nikad nije lako. Tako sam sa svojom grupom provela nekoliko mjeseci razgovarajući i stvarajući bazu izložbe koja se trenutno prikazuje u Tehničkom muzeju Nikola Tesla.
Sastavljanje liste molekula bilo je prvobitno motivirano željom za popularizacijom kemije. No, ubrzo smo shvatili da kroz priče o molekulama, možemo ispričati i nešto više o ljudima koji su sudjelovali u njihovom otkriću, prikazati često sukobljene strane znanosti, odnos teorije i tehnologije, a same molekule staviti u kontekst društvenih promjena i razvoja naše civilizacije. Kako bismo prikazali svu ljepotu molekulskih struktura, naš suradnik Bernd Lintermann, umjetnik i stručnjak za 3D tehnologiju, napisao je program koji nam je omogućio prikaz molekula u 3D formatu. Tako se pomoću 3D naočala i interaktivne konzole, može u prostoru prelistavati naš katalog od 23 molekule te saznati više o njihovoj strukturi i svojstvima, ali i o njihovoj pripravi, povijesti, načinu uporabe i važnosti.
I dok nam je kemija dala opasne molekule poput talidomida i DDTa, omogućila je i razvoj antibiotika poput penicilina, koji su spasili i još uvijek spašavaju milijune života, i sveprisutnog lijeka protiv bolova, aspirina. Dok neke molekule poput amonijaka imaju jednostavnu strukturu od četiri atoma, druge poput B12 i kinina, su toliko složene da su ih kemičari pokušavali godinama sintetizirati u laboratoriju, da bi dobili tek nekoliko grama te tvari.
Uz 3D prikaz Molekula koje su promijenile svijet, dvije su molekule izdvojene i njima su posvećene zasebne instalacije; DNA , čije je otkriće pokrenulo revoluciju u molekularnoj biologiji i genetici, i fuleren, koji je označio početak razvoja nanotehnologije.
Kao dodatna posebnost izložbe prvi se put kao zvučna kulisa koriste molekularne pjesme Thierrya Delatoura, kemičara koji preoblikuje vibracije molekula u čujne frekvencije kako bismo mogli čuti nečujno.
Posebno su za izložbu dizajnirani orginalni suveniri u obliku molekularnih čokolada, a u Tehničkom se muzeju može kupiti i knjiga 25 Molekula koje su promijenile svijet, pomoću kojih odrasli i djeca mogu na ozbiljno-zaigran način naučiti nešto novo o kemiji i molekulama.
Dostupna je i popratna mobilna aplikaciju za Android i IPhone.
