Što više vozite bicikl, manje trošite gorivo i struju. Trošite jedino vlastitu energiju tijela koja se puni hranom. Bicikl je vozilo budućnosti.
Generalna skupština UN-a na zasjedanju u travnju 2018. godine proglasila je 3. lipnja Svjetskim danom bicikla i tako posvetila pozornost biciklu u razvojnim strategijama i uključila bicikl u međunarodne, regionalne, nacionalne i lokalne razvojne politike i programe.
Usvojenom rezolucijom ističu se prednosti bicikla kao jednostavnog, pouzdanog, dostupnog, čistog, ekološki prikladnog i održivog načina prijevoza te daje priznanje kao sredstvu razvoja, poticanja kreativnosti i društvene uključenosti zbog omogućavanja pristupa obrazovanju, zdravlju i sportu.
Više o onečišenju zraka saznajte u videozapisima koji su dostupni u digitalnom obrazovnom sadržaju udžbenika Kemija 4; jedinica: Kemija atmosfere.
Bicikl je vozilo na dva kotača koje vozač pokreće vlastitom snagom. U povijesti se naziva i kotur, koturača, samovoz, trkalica, brzonoga i dvokolica. Najstariji prethodnik modernog bicikla bio je Sivracov célérifère (1790.), zapravo drveni lik životinje (konja, lava) na drvenim kotačima spojenima prečkom, a vozač ga je pokretao izmjeničnim odupiranjem nogu o tlo.
Dana 12. lipnja 1817. Karl Freiherr von Drais prvi je put sjeo na nešto na dva kotača. Ta je sprava bila vrlo slična današnjim dječjim guralicama, samo je bila za odrasle, a pokretala se nogama. Nije imala pedale, kočnice, mačje oči, a rama je bila drvena, ali bio je baš to – Karlov prvi bicikl. K. von Drais demonstrirao je 1818. godine u Parizu svoju dvokolicu (draisienne), kojom je napravljen velik napredak jer se moglo upravljati prednjim kotačem. S godinama je bicikl dobivao kočnice, tangencijalne žbice, lanac i pneumatske gume da bi krajem 19. stoljeća počeo sličiti današnjemu. Iako se osnovna ideja o biciklu otada nije mijenjala, tehnološka izrada sve je više napredovala.
Prvi bicikli u Hrvatskoj pojavili su se potkraj 1860-ih. Prva biciklistička organizacija, Prvo hrvatsko društvo biciklista, utemeljena je u Zagrebu 1885. godine, a 29. 6. 1886. na Zrinjevcu je priređena prva biciklistička utrka. Prvo biciklističko trkalište izgradio je 1891. godine Hrvatski klub biciklista »Sokol« na današnjem Rooseveltovu trgu u Zagrebu. Godine 2014. u gradovima Koprivnici, Varaždinu, Zagrebu, Karlovcu, Velikoj Gorici, Osijeku, Ivanić-Gradu, Bjelovaru, Poreču, Rovinju, Vinkovcima i dr. uređeno je oko 400 km staza. Grade se nove staze, uređuju se parkirališta za bicikle, za što se zauzima i više udruga, primjerice zagrebački Sindikat biciklista i Moj bicikl, Hrvatski biciklistički savez. U Zagrebu, Šibeniku i nekim drugim gradovima nude se usluge iznajmljivanja javnih bicikala.
Vožnja bicikla jača mišiće, sjajan je oblik aerobne tjelovježbe zbog pedaliranja koje poboljšava rad srca i mozga, a sjajno djeluje i na krvožilni sustav. Osim što dobro utječe na umno zdravlje jer se osjećate sretnije, bicikliranje na zraku jača vaš imunosni sustav, podiže razinu energije i raspoloženje te smanjuje umor i osjećaj bezvoljnosti.
Pojedina istraživanja pokazala su da samo 20 minuta bicikliranja dnevno umanjuje stres za čak 30 %, a također poboljšava rad mozga i pridonosi poboljšanju kreativnosti. Bicikl je definitivno najbolje prijevozno sredstvo.
članak priredila:
Iva Juršić Uravić, učiteljica biologije i kemije
