Travanj u znaku knjige | Profil Klett

24. travanj 2018.

Travanj u znaku knjige

Autor: Maja Trinajstić

Mjesec travanj nedvojbeno povezujemo s knjigom i čitanjem. Naime, 2. travnja obilježava se Međunarodni dan dječje knjige, 22. travnja obilježavamo Dan hrvatske knjige i na kraju Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se 23. travnja.

Čitanje – kompleksna i zahtjevna aktivnost

Čitanje je sposobnost dekodiranja teksta za koju je potrebno poznavanje jezika na kojem je tekst napisan. Čitanje je ujedno i vrlo složen psihički proces tijekom kojega je važno raspoznavanje slova u tekstu, povezivanje slova u riječi, rečenice i tekst da bi se naposljetku razumio pročitani tekst i da bi sam proces čitanja rezultirao smislenom porukom koju iz određenoga teksta dobivamo. Da bi dijete naučilo uspješno čitati, potrebno je poučavanje i učenje uskladiti s psihičkim procesima u čitanju.

Etape u razvoju čitanja

Iako mnoga djeca uče čitati i prije polaska u školu, u pravilu je dolazak djeteta u prvi razred vrijeme za početno čitanje i pisanje. Razvojne etape u čitanju jesu: predškolska etapa, početno čitanje (1. razred) , usavršavanje u čitanju (2. razred), zrelo čitanje (3. razred).

Proces učenja čitanja završava u trećem razredu osnovne škole, odnosno u devetoj godini života djeteta i u tom razdoblju dijete bi trebalo moći pročitati i razumjeti tekst bez obzira na dužinu samog teksta. Čitanje bi trebalo biti automatizirano, a dijete se može posvetiti tekstu, njegovom sadržaju i strukturi.

Čitanje u školskim klupama

U nižim razredima osnovne škole djeci je aktivnost čitanja zanimljiva i uzbudljiva jer im otvara vrata u uzbudljivi svijet priča koji mogu samostalno upoznavati. Nažalost, tijekom školovanja ta početna želja za čitanjem blijedi te druženje s knjigom nije prvi izbor zabave za učenike. Knjigu učenici počinju povezivati samo s lektirom te zadatcima vezanima uz nju. Učitelji i profesori su ključni u tim trenutcima obrazovanja u kojima bi trebali što više približiti lektirne naslove djeci, potaknuti ih na čitanje lektirnih, ali i uputiti učenike na zanimljive naslove iz svijeta dječje knjige koji su učenicima možda manje poznati i pristupačni.

Lektira kao inspiracija za stvaranje –načini interpretacije lektirnog djela

Učenici često ističu da im problem nije samo čitanje lektirnih djela, već zadatci koji slijede nakon samog čitanja. Pisanje bilježaka i vođenje dnevnika čitanja ono je što im stvara otpor prema samom čitanju. Imajući to u vidu, učitelji su ti koji će osmisliti načine interpretacije lektirnih djela na dinamičan i uvijek novi način, a sve s ciljem da učenici nakon pročitanog lektirnog djela s nestrpljenjem očekuju interpretaciju lektire tijekom koje će moći na zanimljiv način iznijeti svoje mišljenje o pročitanom djelu, a da to ne podrazumijeva samo ispisivanje stranica lektirnih bilježaka podatcima iz književnog djela.

Nakon čitanja književnog djela, interpretacija se može oblikovati na različite načine:

  • sastavljanje kviza o pročitanome djelu
  • pisanje životopisa odabranoga lika iz književnog djela
  • stvaranje priče prema elementima iz izvornog djela
  • prepričavanje izvornog teksta svojim riječima (sažeto i opširno prepričavanje)
  • pisanje dnevničkog zapisa odabranih likova
  • pisanje pisma odabranome liku
  • pisanje pisma autoru književnog djela
  • oblikovanje izmišljenog intervjua s likom iz djela ili s autorom djela
  • dramatizacija odabranog ulomka iz djela
  • oblikovanje govora odabranog lika (ja sam lik iz priče)
  • oblikovanje stripa na temelju pročitanog djela.
Noć knjige - čitanje kao užitak, a ne obaveza

Da bi se kod djeteta razvila ljubav prema knjizi i čitanju, potrebno je od najranije dobi početi s odgajanjem čitatelja, a u tom procesu trebaju biti uključeni roditelji, odgajatelji, nastavnici te svi oni koji prate djecu kroz njihovo odgajanje i školovanje. Tek kada knjiga i čitanje postanu prisutni u djetetovoj svakodnevici, čitanje se neće doživljavati kao obaveza, već užitak.

Na tragu ovoga, u Hrvatskoj je 23. travnja 2018. sedmu godinu zaredom svečano otvorena još jedna Noć knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Manifestacija je to kojom se potiče na čitanje te se uključuju institucije, knjižnice i knjižare diljem zemlje, a sve s ciljem poticanja čitanja. Ove godine uključilo se kroz različite aktivnosti 669 sudionika u 287 gradova, a svima je cilj vratiti knjigu i čitanje u svijet djece, ali i odraslih.

Pripremila Tatjana Ognjenović

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Međunarodni dan pismenosti

Samo poimanje pismenosti kontinuirano se mijenjalo i razvijalo u skladu s  promjenama u društvu, tehnologiji, znanosti i politici. Pismenost je promotrena kao kompleksna društvena i kulturna pojava koja ima raznovrsne utjecaje na individualnoj i kolektivnoj razini. Utječući na kulturni, društveni i ljudski kapital, pismenost doprinosi osobnom ostvarenju, uključenosti u društvu te stjecanju dostojnoga posla.

Zanima nas

Rene Medvešek: kazalište kao okrepa

Iz predstave Zora riđokosa, izvor: Kazalište Trešnja

U povodu Dana hrvatskog kazališta, 24. studenog, razgovarali smo s Reneom Medvešekom, glumcem, redateljem i profesorom o njegovom radu na dječjim predstavama, ljubavi prema kazalištu, ali i stranim jezicima, posebice njemačkomu. Kako je otkrio dječji roman Die rote Zora und ihre Bande njemačkog autora Kurta Helda, radnja kojeg je smještena u Senju, pronađite u intervjuu.

 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Vesna Kajganić, Vedrana Močnik
udzbenik
Vesna Prepelić-Đuričković
udzbenik
Ela Družijanić Hajdarević, Gordana Lovrenčić-Rojc, Zorka Lugarić, Valentina Lugomer
udzbenik
Anđelka Rihtarić, Marina Marijačić, Gordana Ljubas, Diana Greblički-Miculinić, Tihana Fraculj, Marina Štefanac