Jedan je od zadataka nastave prirode i društva u trećem razredu osnovne škole ozbiljne devetogodišnjake, koji se već jako dobro snalaze u prostornim odnosima (lijevo-desno-ispred-iza-gore-dolje) upoznati s osnovama geografije i kartografske pismenosti.
Učenici uče kako za snalaženje u prostoru često nije dovoljno samo znanje već su nam potrebna i pomagala. Tada razgovaraju kako se orijentirati s pomoću Sunca i ostalih znakova u prirodi, uče što je kompas i kako se služiti njime, što je geografska karta (ili zemljovid), čemu služi, koji su sve simboli na zemljovidu te kako se u konačnici njime služiti. Teško je devetogodišnjacima sve to shvatiti. Upravo zato ova naučena znanja treba praktično primjenjivati na konkretnim životnim situacijama, gotovo kroz igru, kako bi bila trajno pohranjena u sjećanju.
Učenici će s lakoćom memorirati nazive glavnih i sporednih strana svijeta. Pri njihovom prvom spominjanju u učionici neki ih učenici već znaju nabrojati. Promatranjem prividnog dnevnog pomicanja Sunca na nebu uočit će stranu svijeta na kojoj Sunce svakodnevno izlazi, stranu na kojoj doseže najvišu točku i stranu na kojoj zalazi. Tada će odrediti strane svijeta u poznatom okolišu. Naučena znanja primijenit će i izlaskom iz učionice u prirodu kako bi se u nepredviđenim situacijama i nepoznatom okolišu mogli snaći. Ako među đacima imate malih izviđača, većinu sadržaja možete odraditi vršnjačkim učenjem. Svakodnevno se raspravlja o tome jesu li ove metode zastarjele, no u konačnici ostaje bitno da činjenična znanja o snalaženju u prostoru i kartografskoj pismenosti treba temeljito usvojiti na najprihvatljiviji način. Jedan od načina je i cjelovito učenje čije osmišljavanje treba biti detaljno isplanirano kao i poticajno osmišljeno okruženje za učenje.
Kao pomoć u svladavanju ovih nastavnih sadržaja kroz igru, bilo da ih provode učiteljice u školama ili roditelji sa svojom djecom kod kuće, predlažemo neke aktivnosti.
U nastavku preuzmite nastavni listić za vježbanje glavnih i sporednih strana svijeta. Listić sadrži zadatke s crtežima za određivanje strana svijeta.
Za ovu aktivnost potrebni su samoljepljivi papirići i kompas. Na jedan papirić napišite po jednu kraticu glavne i sporedne strane svijeta i nacrtajte strelicu. Nakon što dijete s pomoću kompasa odredi sjever, papirić s napisanom stranom svijeta treba postaviti u smjeru magnetne igle na kompasu. Na temelju definirane strane svijeta treba odrediti i ostale glavne, a zatim i sporedne strane svijeta postavljanjem papirića s natpisima na njihovo mjesto.
Ovo je igra koju je lako zaigrati u učionici, ali i na školskom dvorištu. Za igru je potrebna didaktička kocka, nastavno pomagalo Profil Kletta i kompas. Na prazne kartice upišite broj koraka i stranu svijeta (npr: Dva koraka prema sjeveru ili Četiri koraka prema jugoistoku), a zatim prepustite igru učenicima. Učenica/učenik baca kocku i slijedi zadanu uputu. Nakon bacanja uzima u ruke kompas i određuje smjer kretanja te slijedi uputu. Može se igrati u paru, skupini ili individualno, a igra omogućuje i razne druge varijacije i ideje, no to ostaje vašoj mašti na volju.
Jednostavan kompas lako je izraditi. Trebate posudu s vodom, tanki komadić stiropora ili pluta, iglu i magnet. Magnetom prijeđite po igli dvadesetak puta u jednom smjeru kako biste ju namagnetizirali. Magnetnu iglu stavite u posudu s vodom na komadić pluta ili stiropora. Magnetna igla pokazivat će sjever. Na rubu posude označite ostale strane svijeta.
Za uvježbavanje i utvrđivanje znanja o orijentaciji u prostoru zaigrajte igru uz upotrebu popularne igračke. Predložak preuzmite u nastavku. U ranijim člancima pisali smo o igri Potraga za blagom i njezinim oblicima. Glavna promjena u načinu igranja je što ćete ovoga puta do skrivenog blaga učenike voditi naučenim pojmovima o glavnim i sporednim stranama svijeta. Nakon obrade ovih nastavnih sadržaja učenicima ponudite oblak riječi s ključnim pojmovima. Nakon što pronađe pojam učenik ga treba objasniti.
Suvremena tehnologija sve ove sadržaje podržava na svoj način. Većina mobilnih uređaja ima instalirane aplikacije kompasa, a učenici su vjerojatno već upoznati sa GPS sustavom u automobilima. Za ove dodatne sadržaje također treba izdvojiti nastavno vrijeme. Ako izdvajamo vrijeme za promatranje godova na panjevima posječenog drveća, za traženje mravinjaka, mahovina i gljivica trebamo izdvojiti vrijeme i za Google Earth kao i razne aplikacije karata i navigacija (uz napomenu dostupnosti ili nedostupnosti interneta). Neke mogućnosti suvremene tehnologije poznate su našim učenicima, a ta predznanja svakako trebamo iskoristiti i nadopuniti u onoj mjeri koliko njih same to zanima i kolike su naše školske tehnološke mogućnosti.
