Najpoznatiji karneval u Europi održava se u Veneciji, stoga smo odabrali izradu venecijanskih maski kao motiv našega modnog dizajna i kostimografije. Venecijanske maske potječu još iz antičkoga doba, vrlo su raskošne i otmjene i tijekom karnevala prizivaju proljeće. Najčešće su se nosile uz trorubi šešir i plašt.
Izrada ovakvih karnevalskih maski tehnikom papier mâchéa lijepo se, a i prigodno uklapa u sat Likovne kulture pri obradi teme Harmonija, ritam i kontrast tekstura.
Kao kalup poslužila nam je obična tvrđa maska – krinka, koja se u ovo doba godine može kupiti po vrlo pristupačnoj cijeni. Kalup je neutralnih formi i oblika. Zadatak je bio dograditi, dopuniti formu te maski izgraditi karakter, ulogu ili zaustavljenu grimasu. Za to su poslužili plastični čepovi, kartoni, špaga, drveni štapići i drugi predmeti za reciklažu koje su učenici lijepili na krinku.
Pištoljem za vruće lijepljenje učvršćivali su odabrane materijale. Lijepljenje vrućim ljepilom može uzrokovati male neugodne opekline ako se ne rukuje pažljivo pa taj dio nadgleda učitelj. Cijela se maska zatim oblaže papirnatom ljepljivom trakom (krep-trakom). Treba je dobro zagladiti da što bolje prione na podlogu. Na takvu masku nanose se manji komadi papirnatog ubrusa. Može se oblagati i novinskim papirom, ali je bijeli ubrus mekši i podatniji za oblikovanje te se poslije može lakše obojiti.
Maska obložena bijelim ubrusom vrlo je atraktivna i bez boje.
Takva maska je izložbena maska.
Komadi ubrusa lijepe se razvodnjenim ljepilom za drvo (1/4 vode) i oblaže se u nekoliko slojeva. Što je više slojeva, maska će biti čvršća. Kontrastom tekstura dobili su zanimljivi ritam plohe. Nakon sušenja učenici su masku bojili temperama. Bojenjem su dobili prave kazališne maske koje mogu služiti kao dio kostima u predstavi. Temperu su nanosili kistovima i spužvicama i tako su dobili lijepe prijelaze tonova. Kad se tempera osušila, patinirali su je zlatnom patinom. Na kraju su maskama dodane trakice za vezanje.
Da bismo dobili sklad (harmoniju) cjelokupnog kostima, razgovarali smo koji bi odjevni predmeti, nakit i obuća odgovarali gotovim maskama.
Na kraju sata učenici su se upoznali s umjetničkim radom Nives Čičin-Šain, naše najpoznatije umjetnice koja se služi tehnikom papier mâchéa. Osim što se u svom umjetničkom izrazu koristi ovom tehnikom, ona ju je i usavršila.
Ove divne maske koje su izradili učenici 8. c razreda OŠ Julija Kolovića iz Zagreba, sudjelovale su u projektu Muzeja grada Zagreba i Centra za kulturu i informacije Maksimir. U sklopu tog projekta na likovnom natječaju Fašničke maske zemalja EU pohvaljene su kao vrlo uspješne i bit će izložene u Muzeju grada Zagreba do 3. ožujka 2020. godine.
