Za i protiv: Povećava li tehnologija ravnopravnost? | Profil Klett

09. ožujak 2017.

Za i protiv: Povećava li tehnologija ravnopravnost?

avatar
Autor: Ana Kodžoman

Na portalu OpenEducationEuropa, europske zajednice za inovativno obrazovanje, pokrenute na inicijativu Europske komisije 2013., nedavno je objavljen članak u kojem su se argumentirano suprotstavili zagovaratelji edukativne digitalne tehnologije uvjereni da će ona povećati ravnopravnost i oni drugi koji ne dijele njihovo mišljenje. Koji su argumenti jedne i druge strane, za i protiv?

 

TEHNOLOGIJA POVEĆAVA RAVNOPRAVNOST

“Tehnologija može odigrati ulogu u povećanju ravnopravnosti ako, i samo ako, djeca imaju pristup tehnologiji, ako postoje uvjeti koji to omogućuju (osposobljeni učitelji), i da se može najbolje iskoristiti za potrebe djece”, Javier Rogla, Fundación Empieza Por Educar.

Tehnologija može nadomjestiti nedostatak sredstava ako svatko ima slobodan i otvoren pristup

Glasoviti projekt Sugate Mitre „rupa u zidu“ (hole in the wall project) najpoznatiji je primjer toga. Drugi primjeri poput Open University ili Khan Academy izgleda da također pogoduju ravnopravnosti. Svatko sada može gledati najveće harvardske predavače (Harvard lecturers). Pristup tim izvorima, međutim, ovisi o tome imate li računalo i motivaciju za prijavu. Ukoliko ne želimo ići na ruku bogatima i obrazovanima, trebali bismo dati besplatno hardver i softver. To je manje i od niske cijene - nema cijenu.

Tehnologija može dovesti do sjajnih rezultata uz individualizirano učenje i otvaranje novih područja

Stalno nas podjećaju da djecu pripremamo za budućnost koju još ne možemo ni zamisliti. Učenje u digitalnom dobu obuhvaća tu nepoznanicu. Škole poput High Tech High prednjače u nastavi robotike i programiranja, razvijajanjem kurikuluma 21. stoljeća, korištenjem projektnog učenja i obrnutih učionica. Ti su pristupi dostupni svima. Primjerice u Bugarskoj, u jednoj od najsiromašnijih europskih regija, Vratsa Software Community organizira besplatne tečajeve programiranja s dugoročnim ciljem odabira i obuke zaposlenika za održivu softversku tvrtku.

Tehnologija podupire nove obrasce nastave samo ako postoji valjana osposobljenost

Otkako je Gary Kasparov zaigrao šah s računalom Deep Blue, igre šaha postavljene su između ljudi i računala. Pobjednici danas nisu ni ljudi ni računala nego ljudi i računala radeći zajedno. Nedvojbeno je da tehnologija može poboljšati učiteljevu sposobnost. Eneza Education, najpoznatija afrička mobilna edukacijska platforma, proizvela je alat namijenjen učiteljskom virtualnom usavršavanju i vođenju koji može biti postavljen diljem Afrike putem jednostavne mobilne tehnologije. Kako god, trebat ćemo drukčije razmišljati o ulozi učitelja i radikalnim novim obrascima njihova osposobljavanja.

Tehnologija suzbija neravnopravnost, omogućujući cjeloživotno učenje

Digitalizacija i otvoreni pristup internetskim sadržajima značajno su demokratizirali izobrazbu. Sve dok je moguće pristupiti online, može se pristupiti i svijetu učenja. Uopće nije važno koja je vaša (društvena) pozadina ni gdje živite, niti koliko ste stari. Cjeloživotno, prema sebi usmjereno učenje, gura izobrazbu izvan vremenskih ograničenja naših “školskih godina” i daje nam cijeli život za ovladavanje kompetencijama i sposobnostima, što nas sve skupa stavlja u ravnopravan položaj.

 

TEHNOLOGIJA POVEĆAVA NERAVNOPRAVNOST

“U najboljem slučaju tehnologija samo povećava pedagoški obujam obrazovnog sustava; može učiniti dobre škole boljima ali i loše gorima”, Kentaro Toyama, Sveučilište Michigan.

Rezultati izobrazbe ne postaju ravnopravnijim stvaranjem tehnološkog procesa

“Izgleda da tehnologija u Velikoj Britaniji ne mijenja obrasce društvene pokretljivosti, iako bismo to očekivali. Možda je još prerano opaziti učinke, možda tehnologija sama po sebi nije dovoljna, a možda se njezin učinak opaža prekasno u životu djece. Ne znam, ali to je veliki razlog za zabrinutost siromašnijim učenicima svuda u svijetu zato što je tehnologija zasigurno najmoćniji i najučinkovitiju instrument koji imaju na raspolaganju za dovršenje postignuća i zatvaranje ‘rupa’ u mogućnostima!”

Trenutačno ne postoje dokazi na makro razini koji bi pokazali da tehnološka napredovanja na društvenoj razini imaju za posljedicu kretanja prema većoj ukupnoj pravičnosti u rezultatima izobrazbe. To se može pripisati i drugim čimbenicima (da postojanje neravnopravnosti nije posljedica tehnološkog napredka), no oskudni su dokazi da se ravnopravnost povećava ili da tehnologija ima ulogu u tome. Primjerice, jedan komentator veli:

“Zemlje u kojima je došlo do poboljšanja glede pristupa tehnologiji ili širokopojasnom internetu nisu se poboljšale u smislu rezultata učenja. Bugarska je tipičan slučaj.”

Nedostatak pristupa predstavlja više od prepreke ravnopravnosti. Može aktivno povećati neravnopravnost

Drugi komentator kaže: “Tehnologija može odigrati ulogu u povećanju ravnopravnosti ali, jednako tako, i u povećanju neravnopravnosti. Zapravo, prema vlastitom iskustvu, mislim da smo bliži potonjem.”Problem je u tome što bogatiji pojedinci i oni s više pogodnosti danas imaju bolji pristup samoj tehnologiji i uvjetima koji to omogućuju – sposobnostima, motivaciji i slično.

Kvaliteta učitelja i dalje je odlučujući čimbenik

Učenje u digitalnom dobu i dalje ovisi o učiteljima. Tehnološki napredak događa se godinama (svojedobno su ljudi strahovali da će TV zamijeniti učitelje), ali koja god se tehnologija pojavi, rezultati će ostati nejednaki sve dok se podcjenjuje kvaliteta učitelja.

Razgovori o tehnologiji nisu dovoljno usredotočeni na rezultate učenika

"Usmjerenost na tehnologiju često služi samoj sebi”, primjećuje komentator. Govorimo o tehnologiji kao cilju samom po sebi, radije negoli sredstvu za ostvarenja cilja učenja, i jednako važnog cilja povećanja ravnopravnosti ishoda. Za učenike kojima je najpotrebnija potpora – s najnižom pismenošću i najslabijim društveno-ekonomskim izvorima – najmanje je vjerojatno da će uživati pogodnosti digitalnog doba, jer im nedostaje sposobnosti i nemaju pristup. Dobro je misliti o velikim tehnološkim rješenjima ali uobičajeno ta su rješenja namijenjena za onih 75, 50 i 10 posto na vrhu, ali ne i za 25 posto onih na dnu.

 

 

 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

21.3. odjenite šarene čarape i podržite osobe s Down sindromom!

Iako se nekima od nas ponekad dogodi da nehotice odjenemo različite čarape, u utorak, prvog dana proljeća to možemo učiniti namjerno. 21. ožujka obilježavamo Dan sindroma Down i šarenim ćemo čarapama poručiti da se brinemo, da razumijemo i poštujemo prava osoba s Down sindromom. Odjenite i vi šarene čarape te se vedro, dobrodušno i s osmijehom na licu pridružite obilježavanju ovoga dana.

Volim Novu Gradišku

 

Projekt „Volim Novu Gradišku“ realizirali su učenici 3. razreda OŠ „Mato Lovrak“ iz Nove Gradiške. Ishodište su bile nastavne teme iz Prirode i društva Nizinski zavičaj i Moja županija. Dan grada Nove Gradiške obilježava se 8. prosinca, pa nam je i to bio motiv da projekt realiziramo u razdoblju od 15. studenoga do 15. prosinca. Otkrijte kako su učenici izrazili ljubav prema svojem gradu i možda pronađete inspiraciju za slične projekte u svojem razredu. 

 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Silvana Svetličić, Lidija Kralj, Nenad Hajdinjak, Darko Rakić, Bojan Floriani
udzbenik
Saida Deljac, Vedrana Gregurić, Nenad Hajdinjak, Boris Počuča, Darko Rakić, Silvana Svetličić
udzbenik
Gordana Barišić Lazar, Danica Ušćumlić
udzbenik
Vesna Budinski, Marina Diković, Gordana Ivančić, Saša Veronek Germadnik, Martina Kolar Billege