10. 1. 2021. Svjetski dan smijeha | Profil Klett

10. siječanj 2021.

10. 1. 2021. Svjetski dan smijeha

Autor: Uredništvo STEM područja

Smijte se što više jer osmijeh otvara sva vrata.

 

Svjetski dan smijeha je 1998. godine utemeljio indijski liječnik Madan Katarie, a obilježava se da potakne ljude na smijeh jer je smijeh zdrav, bitan i dobar. Znanstveno je dokazano da je smijeh najbolji lijek protiv mnogih bolesti, prvenstveno protiv stresa koji je u suvremenome načinu života u svakodnevnome porastu.

 

Liječnici i znanstvenici poručuju da se trebamo smijati svaki dan. Smijeh poboljšava rad imunosnoga sustava, smijanje pogoduje radu srca i krvotoka, reducira hormone stresa, potiče cirkulaciju i opskrbljivanje tijela kisikom, smijanje smanjuje pojavu krvnih ugrušaka, začepljenost arterija, snižava tlak i smanjuje opasnost od infarkta. Smijući se i mršavimo, borimo se protiv depresije, anksioznosti i nesanice. Smijeh oslobađa od straha i zabrinutosti te pomaže smiriti bijes. Pridonosi i promjeni umnoga stanja, što povoljno utječe na liječenje bolesti.

Misija CRVENIH NOSOVA klaunovadoktora je uz pomoć umjetnosti profesionalnog klauniranja, humora i smijeha vratiti ljudima u teškim i kriznim situacijama i okolnostima osjećaj radosti, sreće i optimizma.

 

Smijeh je instinktivna aktivnost svojstvena ljudskim bićima. Smijeh je, osim čovjeku, svojstven i životinjama. Mogu ga pobuditi aktivnosti poput humorističnih priča, misli ili škakljanje. Očituje se posebnim izrazom usana i lica, a praćen je mimikom i glasovnim reakcijama na vedar, radostan ili šaljiv izazov. On je odraz našega raspoloženja, zdravlja i sposobnosti uživanja u životu. Najčešće se smatra vizualnom ekspresijom mnogih pozitivnih emocionalnih stanja poput radosti, veselja, sreće, olakšanja itd. U nekim pak prilikama može biti uzrokovan suprotnim emocionalnim stanjima poput sramote, isprike ili zbunjenosti (nervozni smijeh) ili udvornoga smijeha.

 

Čimbenici poput dobi, spola, obrazovanja, jezika i kulture determinantni su čimbenici za to hoće li neka osoba iskusiti smijeh u određenoj situaciji. Smijeh se katkad doživljava zaraznim, a smijeh neke osobe može sam izazvati smijeh u drugih kao pozitivnu povratnu spregu. Popularnost snimaka smijeha u televizijskim komedijama situacije može se dijelom pripisati ovomu.

 

Zbog jakoga smijanja više od 300 mišića lica, trbuha, dijafragme, leđa, nogu i ruku se aktivira, očne se zjenice šire, a vrhovi prstiju postaju vlažni. Disanje postaje duboko i brže te dostiže brzinu i do 100 km na sat, a podiže se i frekvencija srca, katkad i 120 otkucaja u minuti. Stručnjaci tvrde da je nekoliko minuta smijanja jednako kao i 15 minuta vježbanja na sobnome biciklu. Smijehom se proizvodi više endorfina, hormona koji nazivaju i hormonom sreće.

Model molekule alfa-endorfina

 

Neovisno o tome kojim jezikom govorili, značenje osmijeha svatko će razumjeti. On je univerzalno sredstvo komunikacije koje s lakoćom prevladava nacionalne, rasne, vjerske, jezične i kulturne razlike među ljudima svih kontinenata i zemalja. Smijeh oslobađa od napetosti i tjeskobe te hrani pozitivne osjećaje. Smijeh nas humanizira i omogućuje nam da otvorimo komunikacijske kanale, čime nadilazimo poteškoće. Smijeh gradi mostove radosti među ljudima i pročišćava ljudske odnose, otvara naš energetski tok da bismo pozitivnije primili poruke koje izmjenjujemo s drugima. Smijeh se općenito povezuje s radošću, srećom, dobrim raspoloženjem i predstavlja odličan mehanizam društvene komunikacije. To je stoga jer se ne smijemo samo zbog sreće ili radosti, nego i zato što postoji barem još jedna osoba kojoj možemo prenijeti poruku otvoreno, iskreno i bez zadrške. Istraživanja su pokazala da se čak trideset puta više smijemo u društvu nego kad smo sami. Potrebna nam je još jedna ili više osoba da bismo se smijali zajedno.

 

članak priredila:
Iva Juršić Uravić, učiteljica biologije i kemije

 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Obilježen Svjetski dan lastavica

Učenici 6.a razreda i članovi Učeničke zadruge „Zrno“ Osnovne škole „August Cesarec“ u Ivankovu obilježili su 19. ožujka Svjetski dan lastavica, tradicionalni datum koji simbolizira dolazak proljeća i obnovu života. Ovaj dan posvećen lastavicama, pticama koje donose poruku nade i novoga početka, bio je prilika za kreativno izražavanje učenika kroz različite aktivnosti.

24. 5. 2021. Europski dan parkova

 

Datum 24. svibnja odabran je kao sjećanje na proglašenje prvih devet nacionalnih parkova u Švedskoj, i to upravo 24. svibnja 1909. godine. To je dan kad parkovi i zaštićena područja diljem Europe slave svoje uspjehe i predstavljaju svoje vrijednosti lokalnoj zajednici, donositeljima odluka i široj javnosti. Ovogodišnja tema potiče na povezivanje s prirodom i slavi prirodna blaga europskih parkova.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja