Slatki i tamnosmeđi, gust i omamljujući okus kockice ili napitka većinu nas automatski će podsjetiti na finu čokoladu ili čokoladni napitak. No, prije tri i pol tisuće godina, taj poseban okus bio je poznat samo nekolicini naroda Srednje Amerike.
Svjetski dan čokolade službeno se obilježava na današnji dan, 7. srpnja jer se vjeruje da je 7. srpnja 1550. godine kakao stigao u Europu.
Svaka proizvodnja čokolade počinje berbom zrna kakaa. Zrna rastu na kakaovcima, zimzelenim grmićima u tropskim krajevima oko ekvatora, gdje su dobri uvjeti za njihov uzgoj. Zreli su plodovi kakaovca zelene, narančaste ili crvene boje. Nakon što plodovi sazriju, ručno ih posijeku s debla i grana jer bi strojna sječa mogla oštetiti grm. Nakon što se zrna kakaa uklone iz plodova, stavljaju se na sunce da bi se obojila u ljubičastu boju.
Uzgoj kakaovca započeli su Maje, a oko 1500. god. pr. Kr. Asteci. Od Maja Asteci su usvojili običaj jesti čokoladu. Asteci su preferirali hladno piće obogaćeno aromama paprike, vanilije ili suhih latica cvijeća, što mu je dalo boju: crvenu, bijelu ili crnu. Zrna kakaa bila su toliko vrijedna da su služili umjesto novčića za plaćanje. Maje i Inke su zrnima kakaa pripisivali magična svojstva. Kakao i čokolada bilo je piće za sve klase i sastavni dio javnih ceremonija i rituala.
Zrna kakaovca i velika geografska otkrića (povijesni izvor)
Tijekom 16. stoljeća Europljani su počeli otkrivati Srednju Ameriku, pa time i čaroban kakaov napitak koji su domorodci obožavali. Jedan od prvih Europljana koji je otkrio kakaov napitak bio je španjolski konkvistador Hernán Cortés. Naime, 1519. godine Cortés je osvojio carstvo drevnih Asteka i bio primljen na dvor astečkoga kralja Montezume koji je u čast svoga osvajača priredio slavlje na kojemu je kao najveća počast poslužen napitak od kakaovca. Cortés je odmah shvatio veliki potencijal zrna kakaovca i njegova napitka te je vjerovao da je pronašao „zlato“ za kojim je i krenuo u potragu. Španjolac je otkrio da je Montezuma ispijao dnevno i po pedeset vrčeva kakaova napitka, a i da se zrna kakaovca koriste kao sredstvo plaćanja. U to vrijeme, kod Asteka se za 100 zrna kakaovca mogao kupiti zdrav i jak rob, a zec je koštao 4 zrna. Cortés je zatvorio Montezumu i počeo s organizacijom plantaža kakaovca na području današnjega Meksika i Ekvadora.
Zrna kakaa donesena u Europu nisu odmah izazvala zanimanje. Nastojalo se proizvesti sličnu mješavinu sve više prodornih zrna kakaa. Međutim, okus je bio previše gorak. Španjolci su više od sto godina skrivali tajni način kuhanja s vanilijom i šećerom. Tek u 17. stoljeću vrući je napitak predstavljen drugim zemljama. Mnogo je godina konzumiran u plemićkim kućama. Proboj se dogodio kad su se na francuskom dvoru pojavile čokolade. U 18. stoljeću industrija čokolade razvila se u mnogim europskim zemljama. Posebno se isticala Švicarska, koja i danas pripada najvećim proizvođačima čokolade na svijetu.
Sjemenke kakaovca obavijene su aromatičnom pulpom. Plodovi se suše, pri čemu pod utjecajem enzima i kvaščevih gljivica nastupa vrenje (fermentacija), a sjemenke dobivaju ugodnu aromu. Suhe očišćene sjemenke prže se i fino melju.
Od tako dobivene kakaove mase, koja je u vrijeme proizvodnje topla i tekuća, uz dodatak šećera i dodataka (kakaova maslaca, mlijeka, vanilije, lješnjaka, badema, sušenog voća, ekstrakta kave i sl.) proizvodi se čokolada (španjolski od astečkog chocolatl). Smjesa se zagrijava dok ne postane homogena, puni se u kalupe i naglo hladi te se stvrdnuti proizvod najčešće zamata u obliku pločica. Tijekom procesa učvršćivanja i zgušnjavanja temperatura čokolade naglo je podignuta i spuštena da bi se kristali u kakao maslacu poravnali na precizan način, što rezultira sjajem i čvrstim pucketanjem dobre čokolade. Neodgovarajuće stvrdnuta čokolada ima mat izgled, meka je i lako se topi. Proizvodi se za različite namjene (kao punjena čokolada, mliječna, za kuhanje, u obliku bombona, slatkiša i dr.).
Čokolada se sastoji od mnogo nutrijenata, uključujući kalij, kalcij i željezo. Također sadržava vitamin B riboflavin. Istraživanja su pokazala da ljudi koji redovito konzumiraju čokoladu/ kakao imaju niži krvni tlak od onih koji ne konzumiraju. Čokolada od 70 % kakaa i više sadržava više antioksidansa od oraha i crnog vina.
Čokolada je prirodan antidepresiv, sadržava triptofan koji stvara serotonin ili, kako ga zovu, hormon sreće.
Čokolada je inspiracija i za mnoge umjetnike. Mnogi su se redatelji crno-bijelih filmova koristili upravo čokoladom da bi dočarali krv u brojnim poznatim scenama. Tako se Alfred Hitchcock koristio čokoladnim sirupom u planetarno popularnoj sceni pod tušem iz filma Psiho.
Film Čokolada snimljen je 2000. godine, traje nešto manje od sat i pol. Priča se vrti oko mlade majke (Juliette Binoche) koja dolazi u izmišljeno, malo francusko selo Lansquenet-sous-Tannes sa svojom šestogodišnjom kćeri i otvara čokoladarnicu La Chocolaterie Maya. Njezina čokolada uskoro mijenja živote lokalnog stanovništva.
članak priredila:
Iva Juršić Uravić, učiteljica biologije i kemije
