U obrazovnom prilogu The Learning Network, koji redovito objavljuje američki The New York Times, objavljen je i članak Michaela Gonchara, koji na vrlo praktičan način objašnjava učiteljima geografije i povijesti kako naučiti učenike čitati karte na ispravan i pouzdan način te tako bolje razumjeti aktualne svjetske događaje i njihove povijesne uzroke.
Karte donose priče o prirodnoj i ljudskoj geografiji i geopolitici, prikazujući oblike terena i smještaj gradova te ističući svjetske modne trendove, odnosno putove istraživača. Međutim, puno je učenika pokleknulo pred vlastitim nepoznavanjem geografije ili preopterećenošću informacijama. Kao i za razvijanje bilo kojega drugog oblika vizualnog mišljenja, kako bismo naučili ispravno i pouzdano čitati karte, potrebna je praksa.
U ovom članku možete pronaći različite strategije za slojevito čitanje karata, kako bismo pomogli učenicima da steknu pouzdanje tako da mogu tumačiti čak i najsloženije povijesne ili suvremene karte. Predlažemo također i načine za korištenje karata aktualnih događaja kao alat za bolje razumijevanje i povijesti i onoga što se danas događa u svijetu.
Naučiti kako analizirati karte vještina je koja zahtijeva praksu. U nastavku članka navodimo opsežan proces koji se može koristiti tijekom nekoliko dana, tjedana ili čak kroz čitavu školsku godinu, a preuzet je iz pristupa kojeg smo izložili u analiziranju političkih karikatura (analyzing political cartoons). Prednost je toga procesa da ne sili učenike da smjesta odgovore ispravno nego se umjesto toga naglašava vizualno razmišljanje i napredne vještine čitanja. Usto, omogućuje sudjelovanje svih učenika dok istodobno izgrađuje akademski rječnik učenika tako da tijekom vremena mogu raditi i razvijati čak i istančanije analize.
Predlažemo da započnete analizu karata pomoću tri ista pitanja koja koristimo svakog ponedjeljka za naš „Što se događa na toj slici“ (What’s...), kako bismo pomogli učenicima da shvate o čemu karta govori.
· Što se događa na toj karti?
· Što vas je potaknulo da to kažete?
· Što još možete pronaći?
Ta jednostavna otvorena pitanja potiču učenike da se pažljivo zagledaju u kartu bez pritiska i da pronađu „ispravno“ tumačenje. Učenici mogu zamjećivati detalje i iznositi zapažanja bez žurbe dok ih kružna narav pitanja stalno vraća natrag da potraže još detalja. Kongresna knjižnica predlaže sličan otvoren pristup čitanju karata u ovom vodiču za učitelje (teacher’s guide), ali nadodaju jedan jako važan element za analizu: razmislite o izvoru!
- Promatrajte: Zamolite učenike da prepoznaju i zabilježe detalje.
- Razmišljajte: Potaknite učenike da osmisle i provjere hipoteze o izvoru.
- Pitajte: Pozovite učenike da pitaju pitanja koja vode k više opažanja i razmišljanja.
Razmišljanje o tome tko/što je izvor, važna je navika koju bi učenici trebali prihvatiti kad god rade s dokumentima, a s dovoljno prakse trebala bi postati uobičajena praksa i pitanje koje se uvijek postavlja pri analiziranju karata.
Kada na temelju dokaza učenici postanu pouzdani u zapažanju detalja i predlaganju tumačenja, pogodno je predstaviti im posebne elemente karte poput ključa, mjerila, dužinu i širinu, ružu vjetrova i obrise koje kartografi učestalo upotrebljavaju. Tijekom vremena trebali bi se upoznati s uobičajenim tipovima karata (map types), kao što su topografske i političke, pa čak i s nekim projekcijama karata (map projections).
Pomažući učenicima prepoznati i identificirati te kartografske alate, osposobit ćete ih za sve istančanije analize. Kada učenici budu bez teškoća koristili odgovarajući akademski rječnik za opisivanje karte, predlažemo vraćanje na analizu pomoću otvorenih pitanja s kojima ste započeli, tako da učenici mogu postati neovisniji i pouzdaniji čitači karata.
Karte koje prikazuju povijesne događaje, poput širenja „crne smrti“ tijekom srednjeg vijeka ili jačanja latinsko-američkih pokreta za neovisnost, uobičajeni su dokumenti za poučavanje na satovima povijesti. No, za mnoge učitelje povijesti i društvenih studija, karte koje prikazuju aktualna događanja nisu tako očigledno pomagalo u učionici.
Evo nekih prijedloga kako pretvoriti karte aktualnih svjetskih događaja (objavljene u The New York Timesu i drugdje) u nastavna pomagala (Baseball, Happiness and Immigration...).
Jedan od načina kako možemo uključiti kartu aktualnih svjetskih događaja u nastavnu lekciju je povezati ih s poviješću koju već proučavate. Primjerice, onima koji uče o Putu svile bit će zanimljivo uspoređivati kartu koja oslikava kinesku svjetsku trgovinu (China’s global trade), s kartom trgovačkih pravaca Puta svile (map of Silk Road trade routes).
Nakon pažljivog zagledavanja u svaku kartu, uz uporabu pitanja opisanih na početku teksta, učenici mogu razmotriti sljedeće:
- Što svaka karta pokazuje o kineskim trgovačkim partnerima?
- Koje ste sličnosti i razlike zapazili?
Također, primjerice, učenici mogu uspoređivati trenutačnu svjetsku izbjegličku krizu koristeći ovu kartu svijeta (world map) ili ove regionalne karte (regional maps) prijašnjih izbjegličkih kriza, poput one nakon Drugoga svjetskog rata ili krize nastale podjelom Indije i Pakistana.
Druga je ideja usporediti karte koje prikazuju izgradnju sadašnje ruske vojne moći (Russia’s recent military buildup) s vojnom zategnutošću tijekom „hladnog rata“.
Učenici, također, mogu gledati karte koje prikazuju rasprostranjenost šijitskih i sunitskih muslimana na Bliskom istoku (Shiite and Sunni Muslims) i onda usporediti napetosti među sektama (sectarian tensions) u islamskom svijetu danas te ih dalje usporediti s drugim povijesnim primjerima sektaških i vjerskih sukoba.
Mnogi učitelji odvajaju vrijeme u svojim kurikulumima kako bi raspravljali o aktualnim događajima, nešto kao Currents Events Friday ili kad god se pojave važne vijesti koje utječu na svjetska zbivanja, poput ratova, prirodnih katastrofa ili kriza. Učitelji mogu izabrati članak ili zadati učenicima da pronađu sami članke za čitanje, analiziranje i raspravu. Kao alternativu ili dopunu čitanju članaka s vijestima, učitelji mogu zamoliti učenike da analiziraju vizualne slike o aktualnim događajima poput fotografija (photographs), grafičkih prikaza i karata.
Izvor:
