Večer uoči dana Svih svetih diljem svijeta slave se različite verzije Dana mrtvih. Jedna od takvih proslava je i Halloween, osobito omiljen diljem Amerike, Kanade, Australije, Novog Zelanda, Velike Britanije i Irske. Saznajte nešto više o porijeklu ovog praznika i običajima vezanim uz njega.
Praznik Halloween slavi se uvečer 31. listopada, kako i govori njegov naziv, skraćenica od All Hallows’ Evening, noći uoči Svih svetih. Rasprostranjeno je mišljenje da su mnoge tradicije Halloweena potekle od keltskih žrtvenih obreda, naročito od drevnog keltskog festivala Samhain (izgovara se sah-win), što je stari irski naziv za svršetak ljeta. Samhain se slavio 1. studenog u Irskoj, Škotskoj i na otoku Man, a obilježavao je kraj žetve i početak nove godine. Vjerovalo se da noć uoči Samhaina slabe granice između svijeta živih i svijeta duhova te su se, kao zaštita od štetnog djelovanja pokojnika, prakticirali brojni obredi. Svima je zajednička jedna stvar: njihova je svrha zastrašiti zle sile i duhove uoči Dana svih svetih.
Običaj slavljenja Halloweena proširio se po svijetu, a tradicije povezane s njim u izmijenjenom obliku su se zadržale do danas. One uključuju kostimirano obilaženje kuća (trick-or-treating) i kostimirane zabave, posjete „ukletim kućama“, rezbarenje bundeva (jack-o-lanterns) i krijesove.
Na dan 1. studenog ljudi su gasili vatre na svojim ognjištima i palili velike, zajedničke žrtvene vatre. Bogovima se prinosila žrtva paljenjem usjeva i životinjskih kostiju, kao i osobnih i simboličnih predmeta kojima se tražila zaštita od bolesti ili nesreće. Vjerovalo se da svete vatre imaju moć tjeranja zlih duhova te su ljudi ostajali uz njih, često odjeveni u životinjske glave i kože, kako bi zastrašili duhove. Žar s vatre nosio se kućama i njime se palila vatra na ognjištima. Pepeo svetih vatri prosipao se po poljima kao zaštita od duhova koji bi mogli uzrokovati propast usjeva iduće sezone. Od ovog običaja potječe engleski naziv za krijes, bonfire, složenica od riječi kost (bone) i vatra (fire).
Svima poznat simbol Halloweena su strašne, svijetleće bundeve kojima se ukrašava kuća i okućnica. Običaj dubljenja bundeva potekao je od irske legende o domišljatom i škrtom kovaču Jacku koji je dvaput prevario vraga. Kada je umro, zbog svog grešnog života nije primljen u Raj, a nije ga htio primiti ni vrag, već ga je, davši mu malo žeravice, poslao u mrak. Jack je u džepu imao repu, koju je izdubio i u nju stavio žeravicu da mu svijetli put. Jack O'Lantern, ili u prijevodu Jack Fenjer, simbol je proklete duše koja luta između dvaju svjetova.
Uz spomenuto odijevanje u životinjske kože i glave, običaj maskiranja i traženja poslastica od vrata do vrata seže do srednjeg vijeka. Trick-or-treatanje nalikuje srednjovjekovnoj praksi soulinga, koja je nastala u Velikoj Britaniji i Irskoj, a u sličnom obliku prakticirala se i drugdje po Europi. Siromasi su na praznik Svih svetih (1. studenog) išli od vrata do vrata i dobivali hranu u zamjenu za molitve koje će sutradan, na Dušni dan, izreći za pokojnike.
Tradiciju Halloweena danas povezujemo sa Sjevernom Amerikom, gdje su je u 19. stoljeću prenijeli Irski i škotski doseljenici. Druge zapadne zemlje praznik su prihvatile u kasnom 20. stoljeću te se tako on danas obilježava od Irske i Velike Britanije, preko Kanade, SAD-a i Južne Amerike sve do Japana, Australije i Novog Zelanda. U novije vrijeme se, zbog velike izloženosti američkoj popularnoj kulturi, praznik, a naročito njegov kostimirani aspekt, proširio i u velikom dijelu Europe.
Danas je najpopularnija tradicija Halloweena Trick-or-treating, aktivnost u kojoj kostimirana djeca obilaze kuće, tražeći slatkiše pitanjem: Trick or treat? Njime izražavaju prijetnju da će domaćinu izvesti nepodopštinu ako ne dobiju poslasticu. U zemljama u kojima se prakticira, od susjeda se očekuje da nabave slatkiše i spremno dočekuju mališane, koji se odijevaju u različite, ne nužno zastrašujuće likove, kao kod naših poklada ili maškara. Mnogi uz to ukrašavaju svoje kuće izdubljenim bundevama, kosturima, šišmišima, paukovim mrežama, lažnim nadgrobnim spomenicima i drugim strašnim detaljima, kako bi što bolje dočarali strašan aspekt praznika, kojemu ponekad ne znaju porijeklo. No, zato u njemu mnogo uživaju djeca, koja se vole prerušavati i dobivati slatkiše te ovaj praznik otvara mogućnost brojnih zabavnih i edukativnih aktivnosti.
U našem Repozitoriju potražite dodatne nastavne materijale uz ovaj praznik:
Halloween Bingo (1. i 2. razred)
Halloween Memory Cards (2., 3. i 4. razred)
Halloween Word Search (2., 3. i 4. razred)
The Halloween Song (3. razred)
Spooky Halloween - Online Game (4. razred)
Halloween (7. i 8. razred)
Thriller Halloween (8. razred)
