Osnovna škola Strahoninec već godinama uspješno realizira Erasmus+ projekte kroz cijelu godinu. Ovog ljeta, točnije od 24. do 28. srpnja 2023. godine učiteljica razredne nastave Lana Hohnjec sudjelovala je na tečaju koji se održavao u Pragu pod nazivom „Deep Democracy: How to Manage Conflicts Building a Strong Classroom Culture“ (Duboka demokracija: Kako upravljati sukobima izgradnjom snažne kulture u učionici). Tečaj se sastojao od niza aktivnih radionica koje su bile vezane uz tematiku aktivnog slušanja i konstruktivnog rješavanja problema. U ovom vam tekstu opisujemo neke od zanimljivih aktivnosti koje nam mogu pomoći u postizanju snažne učioničke kulture.
Nenasilna komunikacija podrazumijeva aktivno slušanje što znači da kada sugovornik priča, sudionik pažljivo sluša do kraja bez prekidanja i nametanja svojih misli. Nakon što sugovornik završi, slobodno se nastavi razgovor ili postavi pitanje.
Aktivnost koju smo imali na tu temu bila je rad u paru, dobili smo temu (Najsretniji događaj u školi) te smo na tu temu morali sugovorniku pričati točno 5 minuta, a on nas je morao slušati bez prekidanja i postavljanja pitanja. Nakon toga, slijedilo je postavljanje pitanja o događaju koji smo pričali. Uloge smo zamijenili.
Kod aktivnosti nenasilne komunikacije postoje 4 koraka koja se trebaju poštovati kako bi se konstruktivno došlo do rješenja:
1. Promatranje (npr. Vidim da je danas soba nepospremljena...)
Rečenicu započinjemo:
Vidim...
Čujem...
Iskusila sam...
2. Osjećanje (npr. Osjećam se frustrirano....)
Rečenicu započinjemo:
Osjećam se...
3. Potreba ( npr....kad vidim da soba nije pospremljena, ne mogu ju usisati...)
Rečenicu nastavimo:
...zato što...
4. Molba (zamoliti rješenje - npr. ...stoga možeš li pomoći oko pospremanja sobe?)
Rečenicu započinjemo:
Možeš li...
Želiš li....
Zaključak: Aktivnost se može koristiti u svim segmentima života, pa tako i u razredu kod učenika koji ne nose materijale u školu, ne pišu redovito zadaću, nemirni su na satu i slično.
Aktivnost vezana za perceptivni položaj podrazumijeva zamjenu uloga sudionika. Aktivnost se sastoji od tri uloge u kojoj dva sudionika međusobno zamijene uloge, dok treća osoba promatra sa strane tijek razgovora, izraze lica, ton glasa. Vježbom se pokušava "stati u tuđe cipele" i gledati iz gledišta druge osobe.
Zaključak: Vrlo korisno u smislu osvještavanja i shvaćanja tuđeg ponašanja i problema s kojima se osoba nosi.
Ovu je aktivnost osmislila Myrta Lewis, psihologinja koja se godinama bavila ljudskim ponašanjem i savjetovanjem pri rješavanju sukoba.
Aktivnost je slična parlaonici gdje su formirane dvije grupe ljudi i iznose dvije suprotne strane – ZA i PROTIV. Kod LDD, nema formiranih grupa već svi zajedno prvo iznose jedan stav – zašto je nešto dobro, a zatim svi zajedno drugi stav – zašto nešto nije dobro. Stavovi se iznose tako dugo dok se svi stavovi ne iznesu. Nakon toga, slijedi kratka pauza da se razmisli o svemu iznesenom te se sudionici formiraju u grupe – ZA i PROTIV. Provjeri se gdje je većina i ukoliko ima osoba koje nisu kod većine, zamoli ih se da kažu svoj razlog te ih se upita "Što bi uradio/uradila drugačije i što možemo učiniti kako bi promijenio mišljenje i stao k većini?". Ukoliko se ne dolazi do rješenja, postupak ZA i PROTIV se ponavlja tako dugo dok svi sudionici ne budu na jednoj strani nakon čega slijedi zaključak.
Tema koju smo na radionici odabrali bila je: „Koristiti ili ne mobitele u školi.“
Zaključak: Može se iskoristiti u razredu kod situacija gdje imamo dvije podijeljene strane. Pozitivno je što možemo dobiti uvid u razloge zašto je netko ZA / PROTIV, nedostatak je što može potrajati dugo ukoliko dođe do situacije da i imamo sudionike koji nisu u većini.
Aktivnost u kojoj se ne koriste knjige, već ljudi predstavljaju knjige.
Osobe koje žele predstavljati knjige imaju zadatak odabrati neki zanimljivi životni događaj ili osmisliti neku priču. Nakon što su izmislili priču, zadatak im je osmisliti naslov svoje priče i u tri rečenice napisati kratak sadržaj. Zatim se naslovi i sažeci stave na ploču i slijedi glasanje koju priču želimo prvu slušati. Osoba koja je odabrana ima zadatak ispričati svoju priču (umjesto da čitamo knjigu, slušamo govornika).
Zaključak: Dobro za upotrijebiti na satu Hrvatskog jezika u svrhu prepričavanja ili obradi lektirnog djela gdje učenici mogu izmijeniti ili nastaviti prema svojoj mašti neko književno djelo.
Aktivnost u okojoj se na podu učionice nacrtaju dvije paralelne linije (jedna od druge razmaknute 2-3 metara). Učenici stanu iza jedne linije i čekaju da im učitelj kaže neku tvrdnju. Tvrdnje učitelj ranije pripremi od općenitog (npr. Danas je sunčan dan.) prema specifičnom. Ako u razredu postoji neka problematika, tvrdnje osmislimo vezano uz to (npr. Drugim učenicima pričam loše stvari o XY osobi.). Tko se slaže s tvrdnjom stane jedan korak naprijed. Tko se ne slaže, ostane stajati na mjestu. Nakon što završimo sa svim tvrdnjama - slijedi sažetak: pogledajte oko sebe, koliko vas ima na istom mjestu, kako se osjećaš,... Nakon sažetka učenici dobivaju povratne informacije o svojim djelima, jesu li u većini i prihvatljiva ili nisu.
Zaključak: Može se iskoristiti na satu razrednika u svrhu rješavanja problema unutar razreda.
Tečaj se pokazao vrlo korisnim ne samo za rješavanje sukoba u školi već i u svakodnevnom životu sa prijateljima, kolegama, partnerima. Obogatili smo se znanjem i metodama koje nam uvelike mogu pomoći u sagledavanju problematike kod drugih osoba, njihovo doživljavanje istog te rješavanje na konstruktivan način. Nadamo se da će ove aktivnosti inspirirati i vas!
Narodna poslovica kaže: „Lijepa riječ i gvozdena vrata otvara.“
Ostale aktivnosti akreditiranog Erasmus+ projekta nalaze se na poveznici: https://sites.google.com/view/strahoninecerasmus/mobilnosti
Autor teksta: Lana Hohnjec, mag. prim. educ.
Osnovna škola Strahoninec
