Materija se sastoji od točaka jednostavnih, nedjeljivih, neprotežnih i međusobno odijeljenih
Ruđer Bošković
Uoči rođendana jednog od najvećih europskih umova svojega doba, najsvestranijega hrvatskog znanstvenika svih vremena Ruđera Boškovića (18. svibnja) profesorica infomatike Dobrila Pogačić iz V. gimnazije u Zagrebu podsjetila nas je na njegov životni put, njegova djela i doprinose znanosti te predložila načine i istaknula nastavne predmete u kojima ga se trebamo prisjetiti.
Josip Ruđer Bošković, jedan od najsvestranijih umova 18. stoljeća, rođen je 18. svibnja 1711. godine u Dubrovniku.
Osnovno obrazovanje stekao je u svojemu rodnom gradu, a kako je njegova nadarenost brzo primijećena, školovanje je nastavio u Rimu na isusovačkom zavodu Collegium Romanum. Studirao je retoriku, filozofiju i teologiju.
Kao student teologije, 1740. godine počeo je predavati matematiku, a 1744. godine zaredio se za svećenika.
Ruđeru Boškoviću gotovo nijedno područje nije bilo strano.
Bavio se matematikom, fizikom, astronomijom, optikom, filozofijom i drugim područjima.
Prvi je među matematičarima govorio o neeuklidskoj geometriji, a bavio se i mnogim drugim matematičkim pitanjima: beskonačno malim veličinama, logaritmima negativnih brojeva...
Objavio je pet knjiga o astronomiji pod nazivom Opera pertinentia ad opticam et astronomiam u kojima je izložio svoju teoriju o aberaciji svjetlosti.
Problemima optike bavio se u vezi s radom u astronomiji. Bio je poznat po instrumentima kao što su prizma s promjenjivim kutom i kružni mikrometar.
U području geodezije iznio je ideju o geoidu kao obliku Zemlje. Tvrdio je da je oblik Zemlje nepravilan i promjenjiv u vremenu, što je dokazano tek mnogo kasnije.
U mehanici je proučavao gibanje materijalne točke. Metodom njihala određivao je veličinu gravitacije i utvrdio njezinu nejednakost na Zemlji. Rješavao je problem tijela najvećega privlačenja i problema središta gravitacije.
Bošković je bio jedan od posljednjih univerzalnih umova, a ovo su samo neka od područja kojima se bavio i djela s kojima ga povezujemo. Iako je bio poznat i u svoje vrijeme, njegove su teorije više došle do izražaja kasnije te je Boškovićev rad utjecao na nekoliko znanstvenika, kao što su Faraday, Maxwell, Cauchy i mnogi drugi.
Osim znanstvenim radom, bavio se i arheologijom te pisanjem pjesama. Bio je privržen obitelji i domovini te je isticao duhovnost i nematerijalno.
Umro je 13. veljače 1787. godine u Milanu, a koliko je bio poseban govori sve što je napravljeno u njegovo ime: organizirani su međunarodni simpoziji, podignuti spomenici, izdane medalje, poštanske marke, ustanovljene nagrade i dr.
Vjerojatno se mnogi sjećaju novčanica hrvatskog dinara na kojima je bio Boškovićev lik, ali je manje poznato da na Mjesecu postoji krater nazvan po Boškoviću, a i jedan asteroid pod brojem 14361 (otkriven 1988.).
Europsko vijeće geodeta izabralo je Boškovića 2016. za europskoga geodeta godine.
Obrazovanje i dostignuća Ruđera Boškovića stavljaju naglasak na cjeloživotno obrazovanje kojem se i danas teži te je dobar uzor učenicima. Njegova upornost, duhovnost i dosljednost mogu poslužiti kao dobar primjer, a izvanredno obrazovanje i znanstveni rad biti izrazito poticajni učenicima.
S obzirom na svestranost Ruđera Boškovića, u nastavu ga se može uključiti u više predmeta. Možemo povezati izradu članaka i istraživačkih radova iz područja povijesti, vjeronauka, filozofije i niza drugih predmeta.
Svaki istraživački rad i članak treba povezati s gradivom hrvatskoga jezika kako bi učenički radovi bili pravilno napisani, a na nastavi informatike učenici mogu izrađivati digitalne sadržaje. To može biti pisanje članaka ili izrada mrežnih stranica.
