Zoe Borelli Vranski-Alačević – osobita priča obiteljskog nasljeđa | Profil Klett

Ilustracije Zoe Borelli Vranski-Alačević, Muzej Brodskog Posavlja

19. svibanj 2020.

Zoe Borelli Vranski-Alačević – osobita priča obiteljskog nasljeđa

avatar
Autor: Barbara Zlatar

Uzbuđenje koje proizlazi iz novih otkrića donosi smisao i održava ljubav prema onome čime se bavimo ili nas zanima. 

 

No otkrijemo li nešto novo što je pritom povezano s našom obitelji, uzbuđenje je još i veće, barem kada o tome pitate Tinu Borelli Tkalčec, našu suradnicu i magistricu primarnog obrazovanja u zagrebačkoj Osnovnoj školi Dragutina Domjanića. Ta maštovita i znatiželjna učiteljica zahvaljujući projektu Profil Kletta Hrvatski velikani otkrila je povezanost Ivane Brlić-Mažuranić i svoje davne rođakinje, slikarice Zoe Borelli Vranski-Alačević.

Nas je također oduševilo njezino otkriće i iskreno smo zahvalni što ga je podijelila s nama.

Ilustracije Zoe Borelli Vranski-Alačević, Muzej Brodskog Posavlja
Odrastanje uz velika djela predaka

 

Prema dostupnim podatcima, Borellijevi su stara plemićka obitelj koja je iz normanskih krajeva stigla u Hrvatsku, na područje Zadra i okolice. Od sredine 18. stoljeća pa sve do Drugoga svjetskog rata svojim su djelima oblikovali i obogatili život Dalmacije u gospodarskom, kulturnom i društvenom smislu. Od malih nogu slušam priče o velikim djelima svojih predaka. Uvijek me fasciniralo da su upravo oni inicirali i financirali prekapanje kanala kod Vranskog jezera te tako močvaru pretvorili u jedno od najplodnijih poljoprivrednih dobara, koje su potom darovali stanovnicima tog kraja, otkriva nama Tina Borelli Tkalčec.

 

Muški članovi obitelji često su obnašali važne društvene i političke dužnosti, ali ni žene nisu zaostajale.

Kod nas se uvijek naglašavala važnost znanja, a duhovna i mentalna snaga bile su na posebnoj cijeni. To nije bilo povezano sa spolom i zato danas u obitelji često govorimo o snažnim ženama Borelli Vranski.

Da se ne radi samo o plemenitaškoj jezičnoj figuri dokazuju i brojni obiteljski gubitci i padovi, koje se prihvatilo i krenulo dalje. Kod nas jednostavno nema kukanja, tvrdi učiteljica Tina koja na sličan način pristupa i svojim učenicima. Upravo je zbog njih krenula i u pustolovinu otkrivanja hrvatskih velikana, uz koju je preko slavne dječje spisateljice Ivane Brlić-Mažuranić stigla do svoje daleke rođakinje.

Ilustracije Zoe Borelli Vranski-Alačević, Muzej Brodskog Posavlja
Kada velikanka kista otkrije velikanku pera

 

Zoe Borelli Vranski-Alačević bila je nećakinja mog prapradjeda Huberta. Imala je dvije sestre i sve su tri bile umjetnice. Malvina je bila keramičarka, Vanda pjesnikinja, a Zoe slikarica. Da se nije radilo samo o dokonu ženskom hobiju dokazuje i to što se sve tri spominju u brojnoj stručnoj literaturi, a njihova se djela nalaze u raznim zbirkama i muzejima. Upravo sam u Muzeju Brodskog Posavlja tako otkrila i Zoeine ilustracije za Šumu Striborovu, o kojima mi je davno pričao moj tata.

Zoe Borelli Vranski-Alačević rođena je u Zadru 1888. godine. Do ponovnog otkrića spomenutih ilustracija bila je poznata kao pripadnica slikarske grupe Medulić, a poslije i kao autorica crteža folklornih motiva i dalmatinske narodne nošnje koji se i danas čuvaju u splitskom Etnografskom muzeju. Upamćene su i njezine karikature prožete suvremenom duhovitošću i prepoznatljivim identitetom našeg podneblja. Ilustracije nastale prema priči Ivane Brlić-Mažuranić, iako muzejski pohranjene, nekako su zaboravljene.

Potpuno neopravdano jer Zoe je u njima uspjela što mnogi drugi nisu. Uz djeci prihvatljiv stripovski pristup, svaka od njezinih ilustracija zapravo je odličan poticaj kako „korak po korak“ naučiti prepričavati i pripovijedati. Upravo ono što je pri susretu s tim djelom naše književne velikanke učenicima u toj dobi i obrazovno najpotrebnije.

 

Iskreno zahvaljujemo ravnatelju i djelatnicima Muzeja Brodskog Posavlja na ustupanju prava na objavu ovih iznimnih ilustracija.

Velikani važni i zbog kolektivnog samopouzdanja

 

Nadamo se da će ove ilustracije konačno pronaći svoje mjesto, uz rame s onima Cvijete Job ili Krste Hegedušića, slavnih slikara koji također nisu odoljeli likovima i atmosferi djela Ivane Brlić-Mažuranić.

No čak i ako ne bude tako, presretni smo što smo u projektu predstavljanja hrvatskih velikana pronašli još jednu velikanku. Važno je pamtiti dobre i velike ljude i uspjehe. Često se zaboravimo pohvaliti pa ispada da nas karakteriziraju samo loše stvari. Mala smo zemlja s vrhunskim sportašima, znanstvenicima i umjetnicima. Sjajni smo! Važno je sjetiti se toga barem povremeno i važno je povremeno doznati tko su ti ljudi uklesani u spomenike razasute po domovini. Mnogi i ne znaju tko su oni i što su napravili, a ugodno bi se iznenadili i dobro bi djelovali na naše kolektivno samopouzdanje, zaključuje rođakinja slikarice, učiteljica Tina Borelli Tkalčec.

 

Učiteljica Tina Borelli Tkalčec s nama je podijelila i svoje prijedloge kako učenike upoznati s velikanima. Upoznavanje učenika s likom i djelom  Ivane Brlić-Mažuranić osmislila je kroz učenicima blisku formu odlično napravljenog escape room kviza, a povela ih je i kroz iznimnu izložbu ilustracija Zoe Borelli Vranski Alačević koje učenici do tada sigurno nisu imali prilike vidjeti. 

Također, predstavila je i velike znanstvenike, njihove izume i djela te osmislila nekoliko kvizova Hrvatski velikani.

Prijedloge vam donosimo u prilogu. 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Snoviti pogledi Slave Raškaj

U zimi, 2. siječnja 1877., u malome mjestu Ozlju rodila se djevojčica Slava i u svojemu kratkom životu postala jedna od najvećih hrvatskih akvarelistica.

Pogled Slave Raškaj uvijek je sezao po krajolicima njezina ozaljskog kraja i bio zabilježen na mnogobrojnim njezinim akvarelima. Tajna njezina pogleda je u tome što je njezino oko u isto vrijeme gledalo i sanjalo, pisao je Matko Peić u njezinoj monografiji.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

Komentari

Slika korisnika lara.gracin1@os-vnovaka-zg.skole.hr

ihffzfvvjcjcgds<vf86sewir7fazdzdzd