U ovome prilogu posebno ćemo se osvrnuti na istraživačka pitanja. Istraživačka pitanja šira su i obuhvatnija, a misaoni procesi koji se koriste podrazumijevaju primjenu određenih postupaka i procedura u traženju i oblikovanju odgovora. Istraživačka pitanja potiču učenike da odgovor na njih traže svladavajući niz istraživačkih koraka. Učenik će u potrazi za odgovorom prolaziti faze istraživačkoga učenja te će, povezujući i uspoređujući različite sadržaje i koncepte, produbiti znanje o temi koju istražuje.[1] Radi se o osposobljavanju učenika za korištenje različitih strategija pronalaženja informacija, donošenje zaključaka te priopćavanje zaključaka drugima.[2]

Dobro istraživačko pitanje u nastavi povijesti nije uvijek lako osmisliti. Prema Rileyju[3] potrebno je zadovoljiti dva kriterija kako bi istraživačko pitanje bilo validno oblikovano: ono treba potaknuti interes učenika i biti usmjereno na određeni aspekt povijesnoga mišljenja ili na koncepte drugoga reda. Istraživačko pitanje funkcionira poput puzzle. Dobro planirana nastava kroz niz će poticajnih aktivnosti učenike postepeno voditi u traženju odgovora. Aktivnosti služe kao dio slagalice te učeniku osiguravaju potrebne dokaze i zaključke kako bi oblikovao konačan odgovor.

Promotrimo primjer istraživačkoga pitanja Koliko je islamska bila znanost islamskoga zlatnog doba? Ovako oblikovano pitanje za učenike predstavlja pravi istraživački izazov. Osim što potiče radoznalost, pitanje pruža mogućnost za rad na konceptu kontinuiteta i promjena. Učenici će se prisjetiti antičkih znanstvenih i tehnoloških dostignuća te promotriti što je od toga u islamskome zlatnom dobu ostalo isto, a što se promijenilo. Također će raditi na usporedbi i sučeljavanju objašnjavajući kako se ranije znanje integriralo u novo i kako je doprinijelo razvoju srednjovjekovne znanosti. Istraživački proces može biti usmjeren na rad na povijesnim izvorima, tekstu iz udžbenika, ilustraciji, dodatnome radnom materijalu, na izradu grafičkih organizatora, prikupljanje podataka u literaturi i slično. U istraživanju su više od odgovora zapravo važniji proces traženja odgovora i refleksija učenika o načinima kako su do njega došli. Rezultat takvoga učenja ne mora biti uvijek predvidiv, no samim time može biti vrlo kreativan.

Istraživačko pitanje može poslužiti kao generator poučavanja za cijelu temu. Aktivnosti koje planiramo poslužit će kao segmenti usmjereni prema odgovoru na istraživačko pitanje. U planiranju nastave uvijek je dobrodošla samorefleksija nastavnika prije i nakon nastavnoga procesa. Razmislimo: Je li aktivnost koju planiram povezana s istraživačkim pitanjem i pomaže li učeniku da odgovori na njega? U planiranju rada s istraživačkim pitanjem važno je na umu imati i činjenično znanje. Ono se ne bi smjelo zanemariti jer je važno da učenik ima faktografsku podlogu kako bi mogao odgovoriti na pitanje. Ipak, za učenika je usvajanje količine činjenica lakše jer se faktografsko znanje tad koristi u odgovoru na istraživačko pitanje i time dobiva svrhu.

Dobra istraživačka pitanja mogu pridonijeti koherentnijoj izvedbi godišnjega kurikuluma. U tome ih slučaju nastavnik na godišnjoj razini planira pri izradi godišnjega izvedbenog kurikuluma. Istraživačka pitanja planiraju se vodeći računa o bitnim  povijesnim pojavama i procesima kako bi učenik dobio jasniju sliku razdoblja koje proučava. Neka pitanja mogu biti takva da zahvaćaju problematiku čitave nastavne godine. Primjeri takvih velikih pitanja su: Je li geografski položaj srednjovjekovne Hrvatske bio njezina prednost ili nedostatak? Ili Kako se priroda globalnih sukoba promijenila tijekom 20. stoljeća? Odgovor na velika pitanja povezuje niz manjih istraživačkih pitanja, no omogućuje učeniku bolje konceptualno razumijevanje i kompleksnije iskustvo učenja.  

U nastavku slijede primjeri dobrih istraživačkih pitanja. Neka od njih preuzeta su iz stručne literature. Dio pitanja nastao je u procesu izrade kurikuluma povijesti 2015./2016. godine, a osmislila ih je izvorna Stručna radna skupina za izradu kurikuluma Povijesti. Vjerujem da će poslužiti nastavnicima u svakodnevnome planiranju, jednako kao što su poslužili Stručnoj radnoj skupini u osmišljavanju i refleksiji o kvalitetnijoj nastavi Povijesti.

Primjeri istraživačkih pitanja:

1. Na koje je načine srednjovjekovna Crkva utjecala na kontrolu ideja?
2. Zašto su se kmetovi otimali kontroli?
3. Kako su srednjovjekovni vladari gubili kontrolu?
4. Je li renesansa unaprijedila život običnih ljudi?
5. Zašto je tako teško razumjeti život srednjovjekovnih ljudi?
6. Je li Napoleon izdao revoluciju?
7. Zašto su žene tako dugo čekale na pravo glasa?
8. Zašto je Hitler dobio vlast u Njemačkoj?
9. Kako se trebamo sjećati holokausta?
10. Što se može smatrati otporom u vrijeme nacizma?
11. Je li Srbija pokrenula Veliki rat ili ga je samo požurila?
12. Je li međuratna demokracija kriva za novi svjetski rat?
13. Zašto je nacionalno pitanje izazivalo najviše prijepora u prvoj Jugoslaviji?
14. Kako je jugoslavenska država trebala biti uređena?
15. Zašto je plemstvo bilo sklono ratovanju i nasilju?
16. Zašto su Hrvati u srednjemu vijeku govorili hrvatski, a pisali latinski?
17. Postaju li imperijalna carstva velika podčinjavanjem drugih naroda?
18. Moraju li velike države nužno biti imperijalne sile?
19. Jesu li kolonije obogatile Europu samo materijalno?
20. Kako znamo da je u starome Dubrovniku sloboda bila vrlo važna?
21. Zašto je život uz kralja bio povlaštena pozicija?
22. Koji su preduvjeti potrebni da bi se društvo smatralo prosvijećenim?
23.  Koja je najveća dobrobit od trodiobe vlasti?
24. Može li vladar biti u nekim odlukama prosvijećen, a u nekima samovoljan?
25. Jesu li plemstvo i kralj u 18. stoljeću saveznici ili neprijatelji?
26. Je li industrijska revolucija priča o sveopćemu napretku?
27. Je li doprinos hrvatskih izumitelja (Tesla, Penkala, Schwartz, Hanaman) danas prepoznatljiv?
28. Jesu li hrvatski krajevi napredovali od brzoga industrijskog napretka?
29. Je li napredak u medicini uspješno poboljšao životna očekivanja prosječnoga čovjeka?
30. Kako je razvoj fotografije utjecao na bilježenje svakodnevice i na današnje proučavanje povijesti?
31. Možemo li tvrditi da je otkriće Amerike jedan od najvažnijih događaja u povijesti?
32. Kako su malobrojni konkvistadori uspjeli osvojiti velike države u Americi?
33. Jesu li rimski zakoni čuvali ili ograničavali prava pojedinca?
34. Zašto su Rimljani uspjeli politički ujediniti svoj poluotok, a Grci nisu?
35. Je li Republika vladavina jednakih?
36. Imaju li moćna carstva svoje slabosti?
37. Što je značilo biti poduzetnik u 16. stoljeću?
38. Kako su Rimljani bili sposobni održati kontrolu nad tako široko osvojenim područjem?
39. Zašto su Rimljani prepustili vlast jednomu čovjeku?
40. Zašto su se Rimljani voljeli kupati?
41. Zašto su svi ustanci protiv Rimljana doživjeli neuspjeh?
42. Jesu li žene bolji vladari od muškaraca?
43. Zašto su pomorski trgovački putovi u srednjem vijeku imali veću važnost od kopnenih?
44. Što su sve ljudi dobivali od mora? Je li danas drugačije?
45. Što govori primjer Dubrovnika – je li najvažnije da država ima jaku vojsku?
46. Kako znamo u što je vjerovao čovjek prapovijesti?
47. Zašto se prve civilizacije nazivaju velikim civilizacijama?
48. Zašto je povijest važna za mene?
49. Je li se Hitler održao na vlasti nasiljem ili uz podršku naroda?
50. Bude li se nacije ili stvaraju?[4]

Bilješke:

[1] Tema Učinkovito postavljanje pitanja. Rujanski skupovi. Virtualna učionica za povijest. https://loomen.carnet.hr/mod/book/view.php?id=429658&chapterid=91141

[2] Tema Istraživačko učenje. Virtualna učionica Povijest SŠ. https://loomen.carnet.hr/course/view.php?id=10573

[3] Riley, Michael. Into the Key Stage 3 History Garden: choosing and planting your inquiry questions. Teaching History, 99 (2000): 8-13.  

[4] Pitanja 1 – 10 prema Riley, Michael. Into the Key Stage 3 History Garden: choosing and planting your inquiry questions. Teaching History, 99 (2000): 8-13.  Pitanja od 11-50 Radni materijali Stručne radne skupine za povijest 2015./2016. godine. Autori S. Koren, N. Budak, S. Bančić, D. Jugo Superina, M. Caput, R. Bušljeta, M. Glučina, L. Miletić, M. Hajdarović, V. Turk-Presečki.