Tko je Rosa Luxemburg, žena koja je na današnji dan brutalno ubijena, a njeno tijelo bačeno u rijeku? Nježna i mala revolucionarka Rosa Luxemburg bila je politička aktivistica, teoretičarka socijalizma i spisateljica.
Rosa Luxemburg rođena je 5. ožujka 1871. u mjestu Zamość u Poljskoj, ali je djetinjstvo provela u Varšavi. Rođena je u židovskoj obitelji trgovaca i odgajana je u liberalnom duhu. Zbog problema s kukom cijeli život je šepala. Odrastala je u vrijeme krize carske vlasti u Rusiji odnosno sve većeg ugnjetavanja, što političkog,što vjerskog. Već u srednjoj školi postaje aktivna u ljevičarskom pokretu „Proletarijat“ i 1889. prisiljena je na bijeg iz Poljske. Upisala je Sveučilište u Zürichu, studirala je filozofiju, povijest, politiku, ekonomiju i matematiku. Specijalizirala se za političku ekonomiju (ekonomske krize, znanost o upravljanju državom, srednji vijek). Uz studiranje proučavala je djela Smitha, Ricarda, ali najviše Marxa. Doktorirala je 1898. godine na temu „Industrijski razvoj Poljske“. Na osnovu njenih ideja stvoren je politički program poljskih socijaldemokrata. Ona je bila jedna od rijetkih žena s doktoratom.
Odmah nakon doktorata počela se aktivno baviti politikom, bila je jedan od osnivača novina Sprawa Robotnicza i Socijaldemokratske stranke Kraljevine Poljske i Litve. Vjerovala je da neovisna Poljska može nastati jedino kroz socijalističke revolucije u Njemačkoj, Austriji i Rusiji. Zagovarala je borbu protiv kapitalizma i negirala pravo svakog naroda na samoodređenje pod socijalizmom (zbog toga je došla u sukob s Lenjinom).
Udajom je dobila njemačko državljanstvo i preselila se u Berlin, gdje je živjela do svoje smrti 1918. godine. Bila je vrlo aktivna u lijevom krilu Socijaldemokratske stranke Njemačke, izvrsna govornica te glavna pobornica ideje stranke da se radnička klasa i manjine mogu osloboditi jedino revolucijom. Vrlo brzo je postala jedan od najefikasnijih, cijenjenih i možemo reći voljenih vođa internacionalnog socijalističkog pokreta.
Rosa Luxemburg bila je veliki protivnik rata, pozivala je na demonstracije, predlagala rezolucije i zbog toga je bila i zatvorena nekoliko puta. Njezino kodno ime u policiji bilo je „Crvena ruža“ (Red Rose). Početak je rata za nju bio veliki poraz, ali nastavlja svoju borbu. Početkom I. svjetskog rata zajedno s K. Liebknechtom, F. Mehringom, C. Zetkin i drugima osniva grupu Internacionala, koja se poslije nazivala Spartakusbund (Savez spartakovaca, 1916.). Zbog svojih antiratnih aktivnosti bila je osuđena na zatvorsku kaznu jer se takav potez uspoređivao s izdajom. Tada je napisala poznatu misao „Sloboda je uvijek i isključivo za one koji misle drukčije.“.
Odmah po izlasku iz zatvora priključuje se njemačkoj revoluciji i radi na organiziranju Komunističke partije Njemačke te sastavlja nacrt njezina programa. Podržavala je sudjelovanje KP Njemačke u parlamentu Wiemarske republike, ali je bila nadglasana. Sudjelovala je u ustanku koji je podignuo Savez spartakovaca u Berlinu 5. siječnja 1919., ali neki od članova odlučili su se riješiti lijevog krila revolucije. Rosa Luxemburg i Karl Liebknecht uhićeni su 15. siječnja 1919. i ubijeni. Rosu su izudarali kundacima, a zatim joj pucali u glavu te njezino tijelo bacili u kanal. Liebknecht je upucan i njegovo tijelo je odneseno u mrtvačnicu bez imena. Njihova ubojstva uzrokovala su nove nerede u Berlinu, što je uzrokovalo nove žrtve. Tri dana nakon smaknuća počinje konferencija u Versaillesu koja će odrediti daljnju budućnost Europe i Njemačke, koja se Rosi Luxemburg ne bi svidjela.
