Dva dana za redom u mjesecu ožujku čine važan podsjetnik za ljudsku civilizaciju – Svjetski dan šuma 21. ožujka i Svjetski dan voda 22. ožujka. I dok važnost voda i šuma dio čovječanstva često shvaća olako, velik dio ljudi ipak svaki dan razmišlja o tome hoće li navedeni resursi biti dostupni u dovoljnoj količini i za današnje i za buduće generacije. Pokušavaju predvidjeti koliko je vremena preostalo dok potpuno ne izgubimo ključne resurse svojim nemarnim djelovanjem i koje bi posljedice za čovječanstvo to moglo imati.
Šume kao 'pluća svijeta', osim što sudjeluju u produkciji kisika, reguliraju procese globalnog zatopljenja utječući na koncentraciju stakleničkih plinova, štite od štetnih ultraljubičastih zraka te sprječavaju eroziju tla. Svojim raznolikim ulogama održavaju cjelokupni šumski ekosustav. Taj svijet između ostalog čini i splet različitih organizama koji žive u različitim mutualnim i komenzalnim odnosima održavajući okoliš postojanim. Zato je važno da plan gospodarenja šumama i kontrola sječe postanu prioriteti svake uređene države na svijetu.
Papir koji nastaje iz celuloznog dijela biljaka, stabala, materijal je koji i dalje ima široku upotrebu i namjenu. Proizvodnja papira troši velike količine resursa kao što su električna energija, voda i naravno - šume. Danas se velika ušteda može postići korištenjem razvijene i lako dostupne informacijsko-komunikacijske tehnologije koja omogućuje prijenos podataka u digitalnu formu. Time se u kućanstvu, tvrtkama i ustanovama kao što su, primjerice, i škole može potaknuti velika ušteda papira. Iz tog razloga i u Republici Hrvatskoj treba pozdraviti pojavu bilo kojeg e-formata koji predstavlja adekvatno rješenje za racionalnu upotrebu papira.
Prema podatcima MZOIP-a u Nacrtu plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj do 2021. godine planira se izdvojiti minimalno 60 % nastalog ambalažnog otpada te postići minimalna stopu recikliranja od 60 % upravo za staklo, papir i karton. Također, u postojećem nacrtu prikazan je lagani porast odvajanja otpada, ali to je i dalje poprilično sporo u usporedbi s nekim drugim europskim zemljama. Poslovni dnevnik navodi da je svaki građanin u Republici Hrvatskoj u prosjeku 2012. godine proizveo 90 kilograma papirnatog otpada što je vrlo zabrinjavajuća činjenica. Zato je potrebno utjecati na svijest svakog pojedinca jer pravilno razvrstavanje korištenih materijala, njihova reciklaža i oporaba, osim moralnih i etičkih načela, dovodi i do kvalitetnijeg života same lokalne zajednice. Time se smanjuju i troškovi odvoza velike količine komunalnog otpada. Ključno je informirati građane o važnosti prikupljanja i pravilnog odlaganja papira u kućanstvu. Tu treba naglasiti kako je vrlo važno pojedincu unutar svoje lokalne zajednice što više olakšati način odlaganja s dovoljnim brojem reciklažnih dvorišta, kontejnera s plavim poklopcem za odvojeno odlaganje starog papira, kataloga, prospekata, papirne i kartonske ambalaže, smještenih na vidljivim i lako dostupnim mjestima.
Smatra se da reciklirani papir manje opterećuje okoliš, ima dug vijek trajanja te može imati široku primjenu. Nužno je potrebna promjena stava pojedinca u odnosu na zbrinjavanje papira i gospodarenje otpadom, tj. na zaštitu okoliša. Nad time se svi moramo zamisliti, a od najranijeg djetinjstva razvijati ekološku svijest novih generacija edukacijom u vrtićima i školama.
Svatko može izračunati i svoj ekološki otisak i zapitati se kako kao pojedinac utječe na svoju okolinu te odlučiti što može učiniti za zaštitu planeta Zemlje za buduće naraštaje.
Komentari
Želim stablo