Ljudi koji nemaju potrebu da sade i održavaju stabla uskoro će živjeti u svijetu koji neće imati potrebu za održavanjem čovjeka.
Bryce Nelson
Ako je čitatelj ovog članka zaljubljenik u prirodu te ima malen komad zemlje ili dovoljno veliko mjesto na terasi, bez problema može posaditi neku od mnogo sorti jabuka ili drugih vrsta biljaka. Naravno, preporuka je nabaviti i pokoju zaboravljenu hrvatsku sortu, poput božićnice koja je na ovim prostorima bila dio tradicije okupljanja oko stola, darivanja i slično.
Uključivanjem škole, a time i učenika u proces sadnje biljaka i/ili u proces stvaranja voćnjaka, potičemo ih na druženje, razvijanje kreativnosti i izvrsnosti te osjećaja odgovornosti da bi se uspješno obavio zadatak. U ovakvim projektima učenici ulažu maksimalan trud jer u procesu sadnje i brige za biljke vide i osjećaju smisao i svrhu. Škola u tom trenutku postaje istinskim socijalnim čimbenikom koji oblikuje ne samo učenikov identitet već i kolektivni identitet koji ga snažno veže za zajednicu u kojoj živi. Sudjelovanje učenika nije samo simbolično nego se kod njih potiče i osjećaj povezanosti s prirodom te odgovornost prema njezinu očuvanju. Jednom riječju, učenici se identificiraju s održivim i zdravim načinom života.
Valja spomenuti i fenomen dobre ekonomije koja osnivanjem, primjerice, školske zadruge može „zaokružiti priču“ pa učenika potaknuti na razmišljanje o procesu proizvodnje koji je održiv. Nadalje, ističe se briga o okolišu jer krajnji cilj nije isključivo zarada već etički odnos u svim etapama stvaranja i plasmana proizvoda.
Škole koje imaju mogućnosti, mogu posaditi čitave voćnjake, ali uvesti i pčelinjake što priču o biljkama širi na stvaranje dobro povezanog ekosustava. Primjerice, odlični pokretači razvoja učenika jesu i promatranje mikorize (simbioze korijena stabla i gljiva kojom biljka dobiva veću moć apsorpcije mineralnih tvari iz tla), ispitivanje kemijskog sastava tla, izrada hotela za kukce itd.
Škola uz tako „oplemenjen“ prostor postaje mjesto ugodno za učenje, promišljanje i druženje, a interakcija učenik ‒ učitelj dobiva sasvim novu dimenziju.
Klikni na poveznicu i složi sliku ploda jabuke.
Višestruke su dobiti od sadnje stabla jabuke ‒ od njezinih ukusnih plodova, dekorativnosti i oplemenjivanja svakog vrta i drugih prostora pa do ekonomske isplativosti. Osim navedenoga, velik broj sorta jabuka zahvalan je za uzgoj jer im prosječne temperature i utjecaj vlage kontinentalnog područja odlično odgovaraju, a mogu preživjeti i poprilično niske temperature tijekom zime.
Jabuka se sadi u razdoblju dormancije (mirovanja), najbolje na jesen i to na dubinu oko pola metra u zemlju. Preporuka je da tlo bude glinasto ili ilovasto. Također, uporaba humusa, kao na primjer, glistinca djeluje na kvalitetniji rast mlade sadnice, uz preporuku blago kiselog tla. Potrebna je optimalna količina svjetlosti, a rast krošnje jabuke ne bi trebao smetati drugim stablima. Poigravanjem rezidbom grana, jabuka se može modelirati u nisku široku krošnju pa sve do plošnih struktura poput ograde. Također, jabuke se često cijepe na podlogu, a u tom slučaju podloga treba ostati iznad tla kako ne bi vegetativno razvila korijenje.
Većina sorti jabuka cvate na proljeće, a na jesen stvara sočne, hranjive plodove. Posebice u vrijeme cvatnje, jabuke zahtijevaju veće količine vode.
Jedan od dobrih načina uzgoja i navodnjavanja jest uzgoj jabuke na samonavodnjavajućoj gredici, jer se voćka tako uvodi u urbane sredine i betonska dvorišta koja vape za zelenilom. Dovoljna je jedna veća posuda u koju se unosi pijesak na dno, cijev u L-obliku kroz koji dolazi voda te zdrava, organska zemlja povrh svega u koju se sade odabrane sadnice.
Primjerice, udruga ZMAG koja se dugi niz godina bavi širenjem svijesti o održivom razvoju i permakulturi, sudjelovala je u izradi samonavodnjavajuće gredice za Gimnaziju Tituša Brezovačkog u Zagrebu.
Klikni na poveznicu i složi sliku jedarca.
Uzgojem jedarca, biljke koja ima velik potencijal razvoja, osigurajte ugodniji i zdraviji prostor u kojem boravite. Osim što je izgledom atraktivan, jedarce će upijati i štetna zračenja i toksine.
Jedarcu je potrebno osigurati određene uvjete uvažavajući nekoliko važnih čimbenika. Naime, voli svjetlost, ali ne izravan utjecaj svjetlosnih zraka koje ga mogu isušiti i promijeniti boju listova. U trenutku kada se u prostoriji odabere mjesto za hrabro jedarce ne treba ga često mijenjati jer to može prouzročiti stres biljci. Uz zalijevanje jedarca svakih nekoliko dana, poželjno je listove biljke poprskati vodom. U navedenim uvjetima jedarce brzo raste, pa se s vremena na vrijeme treba presaditi u veću posudu. S obzirom na to da je riječ o tropskoj biljci, optimalna temperatura prostorije u kojoj se uzgaja je oko 20 °C.
Na tržištu se mogu pronaći i kvalitetna organska, tekuća gnojiva koje je dobro upotrijebiti da bi se dodatno potaknuli rast i bujanje biljke.
Udovoljite mu i jedarce će zaista razapeti svoja bijela jedra te pokazati svu svoju ljepotu i raskoš.
