Dan rječnika | Profil Klett

16. listopad 2017.

Dan rječnika

avatar
Autor: Krunoslav Matošević

Svake se godine na današnji dan, 16. listopada, u spomen na život i djelo američkoga leksikografa, pravopisnog reformatora i političara Noaha Webstera obilježava Dan rječnika. Noah Webster rođen je 16. listopada 1758. godine, a svoje djelo  An American Dictionary of the English Language počeo je pisati s 43 godine, a trebalo mu je 27 godina da ga dovrši i objavi 1828. Bio je to rječnik, svojevrsni dodatak tradicionalnom engleskom leksiku, u kojem su popisane riječi svojstvene samo američkom govornom području.

 

Ovaj je dan prigoda da se prisjetimo i prvoga tiskanog rječnika hrvatskoga jezika - Rječnika pet najuglednijih europskih jezika: latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i mađarskoga (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum — Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae) objavljenoga u Veneciji 1595. godine.  Njegov je autor  biskup, povjesničar, izumitelj i leksikograf Faust Vrančić. U njemu Vrančić čakavsko narječje, koje je u ono vrijeme bilo jednim od književnih jezika i njime se u prošlosti govorilo na znatno širem području negoli danas, naziva dalmatinskim jezikom. Iako su prvi rječnici koji relativno detaljno obrađuju rječničko blago pojedinih jezika nastali ubrzo nakon izuma tiska, prvi rječnici u modernom smislu te riječi pojavili su se u Europi tek u 17. stoljeću. Vrančićev je rječnik dokaz da hrvatski narod ima razvijenu svijest o važnosti domaćega, narodnoga jezika ima od samih početaka moderne leksikografije ili već više od 400 godina.

 

 

Ako se leksikografska djelatnost promatra u bilo kojem obliku, može se ustvrditi kako postoji gotovo otkad je jezika. Naime, u Nipuru kraj Babilona otkrivene su leksikografske glinene pločice starih sumerskih ideograma iz približno 2500. godine pr. Kr. pa se u tom arheološkom otkriću mogu prepoznati počeci leksikografske djelatnosti. Egipatski papirusi iz 1750. godine pr. Kr. donose riječi razvrstane po predmetima (pojmovima). Kasnije se u antičkoj Grčkoj, s potrebom tumačenja homerskih spjevova, razvija glosografija pa su se počeli javljati i glosariji u kojima se nastojalo objasniti podrijetlo riječi  ili su se donosila njihova konkretna objašnjenja. Leksikografsko umijeće od Grka su preuzeli Rimljani od kojih se proširilo po čitavoj Europi. Valja spomenuti kako je leksikografija tijekom srednjega vijeka bila osobito razvijena kod Arapa, a njome su se bavili i stari Kinezi čiji prvi rječnik Shuowen jiezi nastaje oko 120. god. nakon Kr. i objašnjava 9353 ideograma te naznačuje njihov izgovor.

 

U suvremeno doba globalizacije identitet je malih naroda ili pojedinih društvenih skupina u relativnoj opasnosti od nestanka pa nezavidan broj njih prvu crtu obrane svoga identiteta traži upravo u leksikografiji. Objavljujući rječnike pojedinih jezika, dijalekata, zavičajnih govora ili idioma nastoje sačuvati svoj jezik, koji je vrlo važan element svakoga nacionalnog i kulturnog identiteta, od nestanka. Važnost leksikografske djelatnosti i rječnika kao njezina produkta naglasio je i Pavao Pavličić rekavši: ˝Svaki je rječnik biblioteka, u kojoj se čuvaju sve postojeće i sve zamislive knjige.˝

 

 

 

Rječnik Fausta Vrančića dostupan je u digitaliziranoj baštini NSK u Zagrebu na sljedećoj poveznici: http://dk.nsk.hr/stara_knjiga/NSK_SK_ID09/

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Miris knjige

Profil Klett Obilježava Mjesec hrvatske knjige tekstom Jasminke Tihi-Stepanić, Miris knjige u kojem autorica svjedoči o procesu pisanja i nastajanja knjige.

Hrvatski jezik u Koreji

Sveučilište Hankuk, Yong-in, Južna Koreja

U mjesecu posvećenome hrvatskome jeziku zanimljivo je znati gdje se sve u svijetu uči hrvatski jezik. Prema dostupnim podatcima u svijetu djeluje više od trideset lektorata hrvatskoga jezika uz potporu Ministarstva znanosti i sporta RH, dok šezdesetak lektorata nije pod njegovom direktnom ingerencijom. Hrvatski se uči i u Južnoj Koreji na jednom od najprestižnijih korejskih sveučilišta, Sveučilištu za strane studije Hankuk u Seulu. 

Međunarodni dan materinskoga jezika

21. veljače obilježava se Međunarodni dan materinskoga jezika. Odluku o njegovu obilježavanju usvojila je Glavna skupština UNESCO-a 1999. godine na prijedlog države Bangladeš. Tema je ovogodišnjega obilježavanja: Domorodački jezici važni su za razvoj, izgradnju mira i pomirenje. Promocija jezične raznolikosti, ali i višejezičnoga obrazovanja ključni su motivi ove svečane proslave.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Vesna Marjanović, Andrea Škribulja, Renata Gredelj, Marina Gabelica
udzbenik
Sir Arthur Conan Doyle
udzbenik
Vesna Marjanović, Andrea Škribulja, Renata Gredelj, Marina Gabelica
udzbenik
Anđelka Rihtarić, Marina Marijačić, Gordana Ljubas, Diana Greblički-Miculinić, Tihana Fraculj, Senada Piria