Vrijeme je da se UN-ovi Ciljevi održivog razvoja uvedu u učionice | Profil Klett

14. studeni 2017.

Vrijeme je da se UN-ovi Ciljevi održivog razvoja uvedu u učionice

Autor: Damir Tadić

 

Jedan od najstarijih internetskih portala za edukaciju poznati Education World objavio je intervju svoje blogerice Cathy Rubin s Thomasom Gassom, pomoćnikom glavnog tajnika UN-a za koordinaciju politike i međuagencijskih poslova. Naglasak u intervjuu stavljen je na „Ciljeve održivog razvoja“ (SDG) i poglavito obrazovanje.

U rujnu 2015, ukupno 193 države potpisale su podršku za UN-ovih 17 ciljeva održiva razvoja za naš planet i ljude na njemu. U obuhvatan plan ubrojena su obećanja za dokidanje siromaštva, hranu za svakoga, stvaranje mira i stabilnosti, omogućavanje kvalitetne izobrazbe i očuvanje budućnosti našeg svijeta. Svaki čovjek, žena ili dijete na planetu pozvani su da sudjeluju u aktiviraju 17 ciljeva i obećanja pretvore u stvarnost.

Četvrti je cilj obećao postići inkluzivno i pravedno obrazovanje za sve. Zemlje članice OECD-a općenito su bile uspješne jamčeći odgovarajuću infrastrukturu i skoro pa univerzalan pristup osnovnom obrazovanju. Međutim, puko sudjelovanje u obrazovanju nije dovoljno da bi se osiguralo znanje, kompetencije, sposobnosti i stavovi nužni za poboljšanje boljitka pojedinca i blagostanja suvremenih društava. OECD-ovi programi imaju ključnu ulogu u postignuću i mjerenju napretka prema SDG4 i njegovim ciljevima, kao i prema drugim SDG-ovim ciljevima povezanim s obrazovanjem.

Od rujna 2015. obrazovni čelnici i drugi utjecajni pojedinci i institucije poticali su škole diljem svijeta da promiču sve ciljeve. Razgovarali smo s učiteljima koji priznaju da ne postoji ništa bolje od stvarnih svjetskih izazova i studija slučajeva koje omogućuju učenicima da primijene vještine znanja i sklonosti koje će im biti potrebne da uspiju u međupovezanom svijetu.

Što smo dosad napravili? Što su vodeći naučili iz primjene i kako možemo graditi na tim lekcijama da bismo unaprjedili svoje napore da ostvarimo plan za napredovanje našeg planeta? O tome razgovaramo s gospodinom Thomasom Gassom, kojeg pozdravljamo.

Molim Vas, podijelite s nama nekoliko najvažnih lekcija koje ste Vi osobno naučili predvodeći proces dosadašnje primjene SDG-a.

Jednostavno je: SDG nije tek uobičajena razvojna strategija za velike međunarodne organizacije kako bi riješile probleme na Jugu... Ciljevi održivog razvoja su zajednička vizija čovječanstva – dio su (vizije) koji nedostaje u našoj globalizacijskoj slagalici! To znači da mogu biti primijenjeni samo ako su svi uključeni. Vlade naravno, ali i općine, privatne tvrtke, škole i sveučilišta, lokalne organizacije i pojednici – svi. Međutim, to se može dogoditi samo ako ljudi znaju za to, pa su u svemu tome pokretanje na djelovanje i zastupanje ključni. SDG mora postati novi društveni ugovor između čelnika i ljudi.

Čelnici se slažu da moramo promijeniti način kako postupamo prema najslabijima među nama, odnosno da moramo pružiti najbolju skrb onima koji su slabi. Što biste više tražili od vođa bogatih i siromašnih zemalja u smislu da budu pogodni uzori za taj važan dio vizije?

Obećanje da se nikoga ne ostavlja za sobom najteža je obveza toga novog društvenog ugovora. To zahtijeva od svih nas da pokušamo razumjeti tko su najranjiviji ljudi i s kojim se rizicima suočavaju, i da onda sustavno osnažujemo i izgrađujemo njihovu otpornost. Politički i ekonomski čelnici moraju shvatiti da je održivost ponovno definirana. Bude li značajna ekonomska ili društvena grupa zanemarena, naš razvoj nije održiv. Jednako tako, zavaramo se mislimo li da bilo koja zemlja ili privatna tvrtka mogu biti „održivi“ sami po sebi. SDG nalaže da budemo pošteni prema sebi glede naše ekološke i društvene situacije. Samo zato što se bijeda, zagađenje ili klimatske promjene događaju u drugoj državi daleko od nas, ne znači da nismo dio uzroka tih problema kao i njihova neophodna rješenja.

Što biste još tražili od stručnjaka u obrazovanju glede posla koji je pred njima?

Ti stručnjaci imaju bitnu ulogu u osiguranju da SDG postane stvarni društveni ugovor s ljudima. Iznimno cijenim predane učitelje koji SDG uvode u učionice, i izobražavaju mlađe naraštaje da postanu svjetski građani. Osobno, čvrsto sam uvjeren da se to može učinitii kao dio bilo kojeg nastavnog predmeta ili kolegija. Potičem sve edukatore da se udruže i zajednički izgrade izvore poput teachsdgs.org, GCEDclearinghouse.org, itd., i da potaknu OECD/PISA-u da usklade svoje kriterije Globalne kompetencije s onima SDG-a do 2018.

I, na kraju, možda i najvažnije – što poručujete mladima u ovoj školskoj godini u svezi njihove uloge u planu za planetu?

Evo moje poruke: Ovaj svijet je vaš svijet za dijeljenje i uživanje. Mahatma Gandhi je kazao: „Svijet ima dovoljno za svačiju potrebu ali ne i za svačiju pohlepu.“ Budite upoznati sa svojim SDG globalnim ciljevima i smatrajte odrasle i čelnike odgovornima za njih, ne prihvaćajte ako vas žele uvjeriti da su vaša zemlja, jezik, pleme ili obitelj veći i vrjedniji od drugih, i tragajte za mogućnostima da sami načinite razliku.

 

Izvor:

educationworld.com

 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

eTwinning korak po korak #1: registracija i kreiranje profila

Sigurno ste već nešto čuli o eTwinningu, eTwinning projektima, eTwinning mobilnostima ili eTwinning nagradama. Ako ste ikada pomislili da se radi o nečem kompliciranom ili da to možda nije za vas jer ne predajete engleski ili neki drugi strani jezik, na pravom ste mjestu kako bi vas razuvjerili i dokazali da vam treba tek malo digitalne pismenosti – koju zasigurno posjedujete ako čitate ovaj članak, u kojem ćemo vam pokazati kako se registrirati na eTwinning i na što obratiti pozornost pri kreiranju vašeg profila.

Zanima nas

Škola za život na daljinu

 

Obraćanje ministrice Blaženke Divjak ravnateljima osnovnih i srednjih škola 14. 3. 2020. povodom obustave nastave kao mjere zaštite od širenja koronavirusa te organizacije nastave na daljinu. Donosimo važne informacije za učitelje, učenike i roditelje.

Čitač ili čitatelj?

Jeste li se ikada zapitali je li čitanje čovjeku prirodno? Koja je razlika između čitača i čitatelja? Kako školsku lektiru učiniti zanimljivijom? Odgovore na ta i mnoga druga pitanja koja muče učitelje hrvatskoga jezika, ali i drugih predmeta, roditelje, učenike… nudi nedavno objavljena knjiga „Čitanjem do (spo)razumijevanja: od čitalačke pismenosti do čitateljske sposobnosti".

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja