Konačni “proizvod” tradicionalnih obrazovnih praksi, od dječjeg vrtića do fakulteta, uobičajeno su razočarani učenici i studenti kojima je cijeli taj edukativni proces dosadan jer su suočeni s golemim mnoštvom informacija za pamćenje od kojih je većina neodgovarajuća i nevažna za svijet izvan učionice. Zato učenici nerijetko zaboravljaju mnogo od naučenog. Konačni “proizvod” tradicionalnih obrazovnih praksi, od dječjeg vrtića do fakulteta, uobičajeno su razočarani učenici i studenti kojima je cijeli taj edukativni proces dosadan jer su suočeni s golemim mnoštvom informacija za pamćenje od kojih je većina neodgovarajuća i nevažna za svijet izvan učionice. Čak i ono što su naučili, često se ne može primijeniti na probleme i zadatke s kojima se poslije susreću, primjerice, u poslovnom svijetu.
Problemska nastava polazi od toga da budućnost nastave ne može biti sadržana u tome da se stvarnost upoznaje posredstvom tuđeg iskustva. Rješavanje problema učenik uči tako da angažira svoja ranija iskustva u rješavanju novonastalih situacija, kako to kažu znanstvenici - u vlastitom spoznajnom prostoru. Time se najviše razvija stvaralačko mišljenje učenika, što je glavni cilj problemske nastave u kojoj je pristup usredotočen na učenika. Učenici uče o predmetu raspoređeni u grupama kako bi riješili otvorene probleme koji, istodobno, pokreću njihovu motivaciju i učenje.
Umjesto da se poučava važeće gradivo i da nakon toga učenici primjenjuju znanje za rješavanje problema, u problemskoj nastavi se prvo polazi od problema koji se rješavaju radom u grupi.
O uporabi informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) u problemskoj nastavi odavno se već raspravlja. Potencijalna primjena IKT-a posebice se razmatra u predstavljanju problema, promicanju učeničke komunikacije i suradnje, te za individualno podučavanje i procjenjivanje.
Slijedi pregled četiri osnovna dijela lekcije iz problemske nastave s IKT-om prema zamisli Valorie Burton, utemeljiteljice američkog Instituta za vođenje i pozitivnu psihologiju (CaPP).
• Učinite im priču moćnom tako da problem obuzme učenike ili, drukčije kazano, da im “trzne” emocionalnu žicu.
• Načini za uvođenje u problem: kroz post na blogu, video, provedite ih kroz studiju slučaja, analizirajte infografiku, dajte im da igraju igrice online ili simulacije.
• Sada je vrijeme da ih usmjerite i zadate im zadaću. Primjerice: napravite internetsku stranicu na koju ćete smjestiti video, blogove, stripove, PSA… sa svrhom smanjivanja napuštanja školovanja u našoj školi. Nastojte im to objasniti kratko i jasno tako da učenici shvate zadaću. Možete uključiti jedno od rješenja ili ostaviti problem otvoren kako biste im omogućili da ga sami riješe.
• Dajte učenicima vremena da razmisle o problemu dok su raspoređeni u parove ili u grupe. Pronađite raznovrsne alate za brainstorming ovdje.
• Opcije: intervjui, ankete, wikipedia, internetska pretraživanja.
• Raznovrsni internetski alati ovdje .
• Poučavajte digitalnu pismenost, evaluaciju internetskih izvora, zapisivanje web-adresa, čuvanje, bilježenje.
• Možete im ponuditi rješenje i smjernice kada im predstavite problem. Primjeri mogu uključivati oblikovanje digitalne kampanje ili plakata, stvaranje PSA-a ili internetske igrice, proizvodnju e-knjige, organizaciju online projekta, osmišljavanje oglasa, crtanje infografike ili uključivanje u društvene mreže.
• Pronalazeći rješenja u parovima ili grupama, učenici “brainstormiraju” moguća rješenja i korake uključene u primjenu rješenja.
• Primjena.
• Učenici predstavljaju rješenje, razmišljaju o procesu primjene rješenja i raspravljaju o učinku.
• Nađite raznovrsne prezentacijske alate ovdje.
