Kako pristupiti likovnom problemu, kako izabrati tehnike i motive za likovni izraz i na koji način s učenicima krenuti u upoznavanje kulturne i prirodne baštine zavičaja te osvijestiti važnost očuvanja i brige o prirodi i okolišu, razgovarali smo s učiteljicom Snježanom Glavaš.
„Mi smo, primjerice, izišli u park 'zagrliti' stablo. Ne samo kako bi izmjerili njegov opseg, već zato da svako dijete doživi 'susret' s prirodnom baštinom kojom se dičimo. Sigurno znate koliko je teško danas naći hrast u urbanoj sredini, što zbog sječe, što zbog bolesti, što zbog drugih vrsta, hrast je rijetkost čiji opstanak ovisi o nama. Moji učenici to znaju.“, kaže nam učiteljica Snježana Glavaš, mentorica nagrađenog učenika Šimuna Kovačevića iz OŠ Tenja na likovnom natječaju „Želim, stvaram, oblikujem“.
Šimun je osvojio drugu nagradu u kategoriji Dizajniram plakat "Stablo mojeg zavičaja" za razrednu nastavu. Stručni i umjetnički žiri pri odbiru rada je napisao. „Kako od flomasterima iscrtanog uzorka slavonskih tkanja ishoditi lišće i deblo hrasta, na ovom plakatu je praktično prikazano (izvrsno idejno i realizacijsko rješenje koje može biti metodički uzor), uz tipografiju slova koja je usklađena, ujedinjena s cjelinom plakata sličnim karakterom linija i istovjetnim bojama“.
Jesu li Vam se svidjele teme likovnog natječaja i možete li nam opisati Vaša iskustva u radu s učenicima na ovom natječaju? Na koji ste ih način vodili kroz teme natječaja?
Moram priznati da su se meni osobno svidjele sve teme natječaja i da su mi na pamet odmah padali razni motivi vezani za kulturnu i prirodnu baštinu Slavonije i našeg mjesta Tenje kraj Osijeka, počevši od dvorca Adamović u Tenji u kojemu je smještena naša škola, autohtonog drveća u našem mjesnom parku, škrinje u kojoj mjesni KUD "Josip Šokčević" čuva slavonske nošnje tipičnih modela i uzoraka. No, budući da je riječ o učenicima prvoga razreda, morala sam pronaći najjednostavniji put, jednostavnu tehniku i stilizirani motiv. Odabrala sam temu "Stablo mog zavičaja" i izradu plakata na kojem će biti stablo - predstavnik svih slavonskih vrsta: hrasta, graba, jasena, brijesta. Povela sam učenike u razgledavanje stabala u našem mjesnom parku koji je tik do škole, a prostire se na površini od 2, 9 hektara nekadašnjeg perivoja s kraja 19. stoljeća. Izrezala sam kartone u obliku uvećanih listova tih tipičnih vrsta i pokazala ih učenicima. Naravno, oni nisu zapamtili nazive svih tih vrsta, ali su uočili različitost oblika lista. Pronašla sam na internetu fotografije izdvojenih motiva sa slavonske nošnje. Učenici su ih lako prepoznali i detaljno opisali: zlatovez, dukati, šlinga, motiv trešnje, a potom su ih flomasterima naslikali na listu papira. Taj nam je papir poslužio umjesto kolaž-papira za izradu stabla. I započelo je oblikovanje, rezanje, lijepljenje...
Radili smo praćeni glazbom, za ovu priliku, slavonskim narodnim pjesmama uz tamburicu. Ostalo je još samo napisati i nalijepiti naslov "Slavonija" na plakat. Za to nam je poslužila trobojnica s narodne nošnje.
Na kraju smo radove postavili na pod učionice i analizirajući "izložbu" odabrali radove koje smo poslali na natječaj.
Koje ste motive dosad obrađivali u nastavi, a u kojima ste također obrađivali teme iz kulturne baštine i prirode?
Petaračke buše iz Baranje bile su nam motiv za izradu maske. Vučedolska jarebica, vukovarski vodotoranj, križ na obali Dunava i golubica sa spomenika na Ovčari bili su motivi u povodu obilježavanja Dana sjećanja na Vukovar. Dvorac Pejačević bio je motiv jednom prigodom za izradu rada od žice. Biljne i životinjske vrste Kopačkoga rita, posebice roda koje imamo i u našem mjestu Tenji.
Zašto ste baš izabrali kategoriju dizajniram plakat „Stablo mog zavičaja“?
Učenici prvoga razreda tek usvajaju likovne tehnike, a s nekima se dosad još nisu nikada susreli. Osim toga, njihovo je znanje i iskustvo vezano uz kulturnu i prirodnu baštinu oskudno. Oni se tek privikavaju na vođeni rad i teško im je slušati nekakav "uvod u temu".
Izrada plakata u tehnici kolaža u tom pogledu učinila mi se najjednostavnijom, a dovoljno zanimljivom i likovno atraktivnom.
Kako djeca prihvaćaju i kako se snalaze u spajanju tradicionalnih i suvremenih elemenata?
Tradicija i tradicionalno je ono o čemu moraju učiti, jer nažalost, samo djeca sa sela poput naših još uvijek imaju priliku uživo vidjeti pokladno jahanje, narodne nošnje, plesove i običaje u manifestaciji kakva je "Slavonijo, u jesen si zlatna!" po kojoj je poznata Tenja. O tradicionalnom rado uče, a sa suvremenim su se rodili.
Postoji li element natječaja koji biste dopunili ili izmijenili? (npr. izbor zadanih tehnika, izbor tema)
Za prvi razred ponuđeno je više nego dovoljno! Za starije možda "Linijski istanjena masa", prostorni crtež za temu graditeljska baština.
Kako je Šimun reagirao na svoj uspjeh, osvojenu drugu nagradu u ovako velikoj konkurenciji? Upriličili ste i malu svečanost pri dodjeli nagrade i diploma ostalim učenicima?
Šimun se nije mogao načuditi i nije vjerovao mami koja mu je prenijela moju obavijest. Predstavnica Profil Kletta donijela je nagradu i priznanje u naš razred jer zbog privatnih razloga nisam mogla dovesti Šimuna na svečanost dodjele. A i ostali sudionici natječaja, Noa Moguš i Laura Mijić, bili su iznenađeni i smeteni. Cijeli razred je pljeskao i spremno pozirao za fotografiju koju smo stavili na Viber grupu za roditelje.
Virtualna galerija? Katalog?
Od objave natječaja, stalno pratim mrežne stranice Profil Kletta. Na roditeljskom sastanku u svibnju, pohvalila sam se uspjehom na natječaju pa smo zajedno pregledali Virtualnu galeriju kako bismo mogli glasati.
Katalog Želim, stvaram, oblikujem draga mi je uspomena, izvor inspiracije za budući rad i pohvala za prošli!
