Sukladno porastu zabrinutosti u javnosti glede utjecaja društvenih medija i interneta na mlade ljude, skupina stručnjaka raspravljat će o tome trebaju li obrazovne ustanove činiti više pokušavajući uvjeriti učenike da provode manje vremena na mreži, te izlaze više.
Stručnjaci, među kojima je najistaknutija svjetska stručnjakinja za umrežavanje Julia Hobsbawm, sudjelovat će na godišnjoj debati 7. prosinca 2017. u Berlinu, u okviru OEB-ove globalne međusektorske konferencije o učenju i osposobljavanju uz podršku tehnologije.
Prijedlog za ovogodišnju debatu je: “Budući da internet i društvene mreže vrlo duboko utječu na mišljenje i učenje na načine koji nisu uvijek korisni, obrazovne bi ustanove trebale poduzeti korake kako bi potaknule učenike da se manje oslanjaju na njih.”
Iako su internet i društvene mreže imali povoljan utjecaj na obrazovanje u brojnim područjima, povećavajući pristup informacijama, znanju i mogućnostima, postoji ozbiljna zabrinutost glede njihova psihološkog utjecaja. Britansko je Kraljevsko društvo za javno zdravlje (RSPH) nedavno je objavilo izvješće naslovljeno “Stanje uma” u kojemu je istaknuto da su društvene mreže neodvojivo povezane s mentalnim zdravljem. Zabilježeno je također da su stope depresije i anksioznosti u Ujedinjenom Kraljevstvu povećane i do 70 posto u posljednjih 25 godina – u trenutku kada se 91 posto mladih od 16 do 24 godine koristi internetom za društveno umrežavanje. U izvješću je uvrštena i združena tablica platformi društvenih mreža prema utjecaju na mentalno zdravlje mladih, sa zaključkom da su Instagram i Snapchat “najštetniji”.
Nije samo veza između mentalnog zdravlja i posebnih stanja, kao što su niska razina samopoštovanja i depresije ono što zabrinjava istraživače. Mnogi stručnjaci, poglavito iz područja obrazovanja, zabrinuti su još više zbog mogućih promjena koje povećana uporaba interneta i društvenih mreža može izazvati u ljudskom mozgu i procesu mišljenja.
Prema mišljenju podržavatelja društvenih mreža, te se brige mogu lako prevladati silnim pogodnostima koje nudi internet, digitalizacija i novi načini komunikacije. Sve to pomaže preobraziti obrazovanje, pomičući granice mogućeg za učitelje, učenike i ustanove.
Tko je onda u pravu?
Sudionici OEB-ove globalne rasprave morat će pronaći – ili će barem zadobiti bolje razumijevanje – spornih pitanja i i mogućnosti da izraze svoje mišljenje.
“OEB-ova je rasprava uvijek izazovna za razmišljanje ali i zabavna”, veli dr. Harold Elletson, koji će predsjedavati debatom. “Ovogodišnja se rasprava tiče vrlo važne teme – utjecaja mrežnih aktivnosti na mlade ljude. Prije desetak godina, na vrhuncu optimizma o pogodnostima novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT), raspravljali smo o sličnom prijedlogu. Tada je bilo slabo podržano mišljenje da bi internet i društvene mreže mogli imati i negativnu stranu. Pretpostavljam da su se sada ti pogledi značajno promijenili i da će rasprava biti uravnoteženija i, ujedno, fascinantna.”
OEB-ova debata ima oblik parlamentarne rasprave s dvoje glavnih govornika koji argumentiraju za i dvoje protiv prijedloga. Nakon što obje strane iznesu svoj predmet, rasprava se širi i na sudionike konferencije koji mogu uzeti riječ.
Za više informacija o raspravi ili najvećoj europskoj konferenciji o učenju potpomognutom tehnologijom - OEB Global vidi: https://oeb.global/ ili kontaktirajte info@oeb.global .
Izvor:
