Učitelji i učenici sada imaju pristup bez presedana internetskim izvorima i materijalima sa svih strana svijeta. Internet ne poznaje granice, no izvorni sadržaj objavljen na internetu podliježe nacionalnim zakonima o autorskim pravima. Ispod je osam ključnih točaka koje bi valjalo imati na umu kada posežete za internetskim sadržajima ili drugim medijima u vašoj učionici.
- Što je autorsko pravo?
„Autorsko pravo je pravni izraz koji označava prava koje stvaratelji imaju nad svojim književnim ili umjetničkim djelima. Djela obuhvaćena autorskim pravima kreću se u rasponu od knjiga, glazbe, slika, kipova i filmova sve do računalnih programa, baza podataka, oglasa, mapa i tehničkih crteža“ (World International Property Organization). Ta se djela ne mogu umnažati, izvoditi, snimati ili adaptirati bez dopuštenja autora/ice. Za učitelje, to se odnosi na materijale koje upotrebljavaju i kako ih upotrebljavaju.
- Autorska prava razlikuju se od zemlje do zemlje
Svaka zemlja ima svoje zakone o zaštiti autorskih prava. No, postoje i međunarodni standardi uglavnom temeljeni na Bernskoj konvenciji (Berne Convention). Izvorna su djela automatski zaštićena neovisno o zakonima zemlje u kojoj su nastala. Sukladno Bernskoj konvenciji, svaka zemlja pruža izvornom djelu iz bilo koje zemlje jednaku zaštitu. Primjerice, nađete li na internetu e-knjigu nekog autora iz druge zemlje, ona je zaštićena istim zakonima o autorskim pravima kao i knjiga domaćeg autora.
- Samo zato što je pod autorskim pravom, ne znači da djelo ne možete koristiti
Autorskopravno djelo ne može se kopirati, snimati, javno izvoditi, emitirati, prevoditi ili adaptirati, ali to ne znači da se ne može uopće koristiti! Većina zemalja dopušta ograničenu uporabu sadržaja zaštićenih autorskim pravom bez dopuštenja u određenim okolnostima – primjerice za svrhu izobrazbe.
Profesorica Renee Hobbs (Professor Renee Hobbs), direktorica Harringtonove škole za komunikacije i medije, objašnjava na koji su način prava autora usklađena s pravima korisnika.
„U SAD-u, zakon o autorskom pravu omogućuje nam navoditi, uzimati izvadke i upotrebljavati materijal pod autorskim pravom bez plaćanja ili dopuštenja, posebice kada društvena korist koja proizlazi iz uporabe prevagne nad štetom koju bi mogao pretrpjeti vlasnik autorskog prava. (...) To, dakako, podrazumijeva i ono što učitelji mogu učiniti sa zaštićenim autorskim djelima u učionici.“
- U redu je crpiti iz zaštićenog autorskog djela kako bi se stvorilo nešto novo
Prof. Hobbs naglašava da se novim kreativnim djelom smatra i kada koristite nečije tuđe djelo kako biste ga transformirali u nešto novo.
„Razumijevanje transformativnosti u SAD-u postaje danas važnom sastavnicom učenja da bi se postalo kreativnim autorom. To znači znati prenamijeniti komadiće kulture drugih ljudi za stvaranje vlastitoga kreativnog djela, što predstavlja bitno znanje za naučiti kako bi se postalo autorom u multimedijalnom dobu.“
- Autorska prava ne vrijede zauvijek
Prema Bernskoj konvenciji, autorska prava vrijede 50 godina nakon smrti autora. U izvjesnim okolnostima, kao kad je autor nepoznat, trajanje iznosi 50 godina od izdanja djela. Za fotografska i djela primijenjene umjetnosti, autorska prava vrijede minimalno 25 godina. Nakon što istekne autorsko pravo, kreativno djelo postaje dijelom javnog dobra ili javne domene. Materijali u javnoj domeni mogu se slobodno koristiti bez dopuštenja za bilo koju namjenu.
- Autori se mogu odreći dijela svojih prava objavljujući svoje djelo pod licencijom Creative Commons
Radi se o neprofitnoj organizaciji (Creative Commons) s nizom licencija koje omogućuju autorima da učine svoje djelo dostupnim za dijeljenje, prenamjene i „remiksanje“ ali bez odricanja od svih autorskih prava. Učiteljima je to važno jer znači da postoji opsežan izbor materijala koji su zakonski i slobodni za uporabu. Međutim, trebali biste znati o različitim tipovima licencija Creative Commonsa (Creative Commons licenses) i što vam svaka od njih dopušta raditi s materijalom.
Kako možete pronaći te slobodno dostupne materijale? Creative Commons ima tražilicu koja vas povezuje s drugim tražilicama koje vam omogućuju naći otvoreni sadržaj. Čak i lakše: u Google Advanced Search možete filtrirati svoje rezultate uz pomoć tzv. usage rights za pronaći sadržaj koji je slobodan za korištenje, dijeljenje i preinačivanje.
- Otvoreni obrazovni sadržaji (OER) slobodni su za uporabu i prilagođivanje vašim potrebama
OER su izvori za nastavu, učenje i istraživanje smješteni u javnoj domeni, ili su ustupljeni temeljem dozvole intelektualnog vlasništva koja dopušta njihovu slobodnu uporabu i prenamjenu od strane drugih osoba. Učitelji mogu upotrebljavati, dijeliti i čak preinačavati te materijale. Primjerice, možete preuzeti komplet vježbi, prilagoditi ih potrebama svojih učenika, i zatim ponovno postaviti vašu inačicu kako bi je podijelili s drugim učiteljima.
Postoji nekoliko izdašnih spremišta OER-a:
OER Commons ima blizu 50 tisuća alatki koje možete pregledati i pristupiti im online.
Open Professionals Education Network ima naputke za pronalaženje OER-a sa zbirom korisnih poveznica.
Open Education Europa ima opsežnu zbirku izvora predstavljenih na 24 europska jezika za sve obrazovne razine.
- Vi ste, kao učitelj i korisnik, odgovorni za održavanje kvalitete sadržaja
Budući da je otvoreni sadržaj lako “remiksati” i prenamijeniti, svaki korisnik preuzima odgovornost biti obazriv glede kvalitete i cjelovitosti sadržaja kojeg koriste i proizvode. Prof. Hobbs komentira: “Ta tržnica ideja (marketplace of ideas), koncept o kojemu je tako rječito pisao John Milton sredinom 17. stoljeća, doista nas nadahnjuje da razmislimo o oslanjanju na ljudsku sposobnost u donošenju ispravnih sudova i razlikovanja kvalitete od bezvrijednoga.“
Kanite li upotrebljavati otvorene sadržaje iz različitih izvora, trebate znati procijeniti materijal i izvor, provjeriti njegov sadržaj kroz druge izvore i poučiti vaše učenike da čine isto.
Izvor:
