Svaki je otkucaj srca dragocjen i bitan. Slijedite, slušajte i čuvajte svoje srce.
Obilježavanje Svjetskoga dana srca utemeljila je Svjetska kardiološka federacija 2000. godine radi informiranja ljudi širom svijeta da su bolesti srca i moždani udar vodeći svjetski uzroci smrti. Svjetski dan srca događaj je koji se obilježava svake godine 29. rujna. Svjetska kardiološka federacija posvećena je vodećoj ulozi u globalnoj borbi protiv srčano-žilnih bolesti, uključujući bolesti srca i moždani udar.
Srce je središnji organ srčano-žilnoga sustava. Smješteno je u prednjemu dijelu sredoprsja, iza prsne kosti i između dvaju plućnih krila. Srce je veličine šake i najsnažniji mišić u našemu tijelu. Počinje kucati oko tri tjedna nakon začeća. Tijekom 70 godina života srce otprilike kuca dva i pol bilijuna puta.
(Proučite građu srca – IZZI digitalni sadržaji: DOS BIOLOGIJA 7: Prijenos tvari kroz tijelo čovjeka; Srčanožilni sustav)
Kardiovaskularne bolesti jesu bolesti srca i krvnih žila, u većini slučajeva uzrokovanih aterosklerozom, odnosno promjenama, oštećenjima i naslagama na stijenci arterija. Sve bolesti srca, vaskularne bolesti mozga i bolesti krvnih žila mozga spadaju u kardiovaskularne bolesti. Najčešće kardiovaskularne bolesti uključuju koronarnu srčanu bolest (npr. srčani udar) i cerebrovaskularnu bolest (npr. moždani udar).
Kardiovaskularne bolesti najčešći su uzrok smrti na svijetu, a uzroci su pušenje, dijabetes, visoki krvni tlak, visoka razina kolesterola u krvi, pretilost, nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost i zagađenje zraka, a mogu biti prouzročene i manje čestim bolestima kao što su Chagasova i Kawasakijeva ili čak rijetkim poremećajima kao što je srčana amiloidoza. Kroničan stres, socijalna isključenost, anksioznost i depresija također povećavaju rizik. Svake godine 17,9 milijuna ljudi umire od srčanožilnih bolesti, uključujući bolesti srca te moždani udar.
Sačuvajte zdravlje svoga srca pridržavajući se zdravih prehrambenih navika, izbjegavajući duhanske proizvode i alkohol te redovitom tjelesnom aktivnošću.
- Smanjite unos slatkih napitaka. Umjesto njih odaberite vodu, čajeve ili svježe cijeđene sokove bez dodatnih šećera.
- Zamijenite slatkiše svježim ili suhim voćem (npr. datuljama).
- Jedite dnevno što više voća i povrća.
- Izbjegavajte alkohol ili pijte prema preporučanim smjernicama.
- Prestanite pušiti.
- Pokušajte smanjiti količinu prerađene hrane koja često ima visok udio soli, šećera i masnoća.
- Pripremite zdravi ručak kod kuće i ponesite ga na posao ili u školu.
- Bavite se tjelesnom aktivnošću.
- Budite aktivniji svaki dan. Hodajte stubama, a umjesto automobilom, idite pješice ili biciklom.
- Plešite, šetajte, trčite, skačite, smijte se i veselite se životu.
članak priredila:
Iva Juršić Uravić, učiteljica biologije i kemije
