Pucanj u objektiv – „Slomljeni pejzaž“, spomenik Gordanu Ledereru | Profil Klett
Spomenik Gordanu Ledereru "Slomljeni pejzaž" (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)

Spomenik Gordanu Ledereru "Slomljeni pejzaž" (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)

28. srpanj 2016.

Pucanj u objektiv – „Slomljeni pejzaž“, spomenik Gordanu Ledereru

Autor: Ivona Ivanišević

Jedno od najljepših spomen-obilježja žrtvama Domovinskog rata spomenik je fotografu i snimatelju Gordanu Ledereru. Prije godinu dana, na 24. obljetnicu Ledererove smrti, u kolovozu 2015. godine javnosti je predstavljen spomenik nazvan „Slomljeni pejzaž“, autora kipara Petra Barišića i arhitektonskog studija NFO. Spomenik je postavljen kod Hrvatske Kostajnice, na brdu Čukur, upravo tamo gdje je Lederer i poginuo, na svom radnom mjestu, stradajući od hitca iz snajpera dok je snimao hrvatske vojnike u akciji tijekom srpskih napada na Pounje, u kolovozu 1991. godine u 33. godini.  

Spomenik je predstavljen na 24. obljetnicu Gordanove smrti (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Spomenik je predstavljen na 24. obljetnicu Gordanove smrti (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Spomenik "Slomljeni pejzaž"

Spomen-obilježje Gordanu Ledereru izrađeno je u obliku ogromnog fotografskog objektiva, unutar kojega je velika leća napukla, slomljena i propucana snajperskim metkom, simbolizirajući i samu Ledererovu smrt, smrt snimatelja koji je umro „naoružan“ samo svojom kamerom. Dizajniran na taj način spomenik predstavlja autentično svjedočanstvo o smrti snimatelja i novinara, ali istovremeno simbolizira i sirovu silu oružja, zaustavljeno izvještavanje i bilježenje istine o Domovinskom ratu. Time je spomenik posvećen ne samo Ledereru nego i ostalim fotografima, snimateljima i novinarima poginulima tijekom rata.

Spomenik je smješten u prekrasnoj prirodi na brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Spomenik je smješten u prekrasnoj prirodi na brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Staza i spomenik

Smješten unutar prekrasne prirode i divnog okruženja, spomen-obilježje „Slomljeni pejzaž“ zapravo počinje stazom koja vodi prema spomeniku i koja se sastoji od 33 betonske ploče koje predstavljaju broj godina poginulog Lederera odnosno 33 okvira role filma, s brojevima utisnutim u beton ploča.

Kraj staze završava većom pločom na kojoj stoji klupa i pored nje napisana rečenica „… sada kad mirom dišu kolovoška jutra sja kroz banijska praskozorja svijetla sjeta u očima Gordana Lederera“. Na kraju te ploče, ali nešto dalje, na samoj je travi postavljen taj veliki fotografski objektiv odnosno propucana leća.

Staza s 33 ploče koje vode do spomenika (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Staza s 33 ploče koje vode do spomenika (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Snimatelj i fotograf Gordan Lederer

Iznimno talentirani fotograf i snimatelj HRT-a, Gordan Lederer je ostavio mnoge video zapise o prvim danima rata, koji su sakupljeni i montirani u dokumentarcu „Banijska ratna praskozorja“. Gordanove snimke svjedoče o posebno potresnim trenucima u kojima je u ranoj jutarnjoj magli uhvatio lica hrvatskih vojnika, njihova razmišljanja, poglede i kretanje tijekom izviđanja neprijateljskih položaja.

Spomenik Ledereru snimljen u noći (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Spomenik Ledereru snimljen u noći (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Snaga zabilježenih sjećanja

Svojom jednostavnošću i jakom simbolikom, snagom koju nam svima daju zabilježena sjećanja, spomenik Gordanu Ledereru se na poseban način ističe među ostalim spomenicima Domovinskom ratu i posjetitelju ostavlja iznimno upečatljiv dojam, ali i prolazniku kroz grad Hrvatsku Kostajnicu koji spomenik može primijetiti kroz odbljesak slomljene leće.

http://www.hrt.hr/gordan-lederer/

http://vizkultura.hr/slomljeni-pejzaz/

http://vizkultura.hr/napuknuta-leca-kao-memorija/

http://petapixel.com/2016/06/29/giant-shattered-lens-memorial-fallen-photographer/

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Međunarodni dan žena

Od 1911. godine kada se Dan žena prvi puta proslavio u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj do danas prošlo je 112 godina, a i dalje se borimo za postizanje pune ravnopravnosti spolova diljem svijeta. Ovaj nam je međunarodni praznik prilika da se puno češće prisjetimo svih velikih postignuća žena u najrazličitijim djelatnostima, znanosti, gospodarstvu i politici. Svojom snagom i kreativnošću, inteligencijom i sposobnošću, mnoge su žene uistinu promijenile svijet!

Dvostruko kodiranje u nastavi povijesti

Dvostruko kodiranje u nastavi povijesti

Teoriju dvostrukoga kodiranja (eng. dual coding) prvi je put početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća predstavio Allan Pavio, psiholog u području kognitivne psihologije. Ova teorija pretpostavlja da postoje dva zasebna kanala ljudskoga pamćenja koja omogućuju obradu informacija i proces učenja. Jedan je specijaliziran za verbalne, a drugi za vizualne informacije.

Izbori u Americi – „Slonovi“ i „Magarci“ ponovno u ringu

Republikanski crveni „Slonovi“ i demokratski plavi „Magarci“

U studenom američki građani biraju predsjednika po 58. put. Hoće li novi predsjednik doći iz redova crvenih „slonova“ (republikanski logotip) ili plavih „magaraca“ (prepoznatljiv, iako ne i službeni simbol demokrata)? Na ovo pitanje ne znamo odgovor, ali zato znamo na mnoga druga: Kojoj je stranci pripadao prvi američki predsjednik, George Washington? Kako su nastale dvije stranke? Koje su američke države tradicionalno „crvene“, koje „plave“, a koje „ljubičaste“?

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Hrvoje Grofelnik
udzbenik
Tatjana Somer, Vesna Janko, Đurđica Regelja
udzbenik
Slaven Imre, Petar Perić, Matija Pintarić, Zoran Stiperski