Inozemna pomoć za obrazovanje iznosi oko 12 milijardi američkih dolara što je, prema UNESCO-u, manje za četiri posto u odnosu na 2010. godinu, pa je zbog toga malo vjerojatno da će globalni ciljevi za pristup školovanju biti postignuti.
SAD i Velika Britanija ostali su i dalje najveće zemlje donatori za osnovno obrazovanje, no u izvješću se iznosi da unatoč važnosti podizanja obrazovnih standarda, međunarodna financijska pomoć kasni.
Nedostatak školskog prostora
U UN-ovoj agenciji kažu da postoji godišnji manjak od 39 milijardi dolara u financijskoj potpori neophodnoj da bi se dosegli edukacijski ciljevi postavljeni za 2030. godinu, poput osiguranja mjesta u osnovnoj školi za svako dijete.
Kada su ti ciljevi postavljeni 2015., prema UN-u, na svijetu je bilo više od 260 milijuna mladih ljudi koji nisu imali pristup školi, s ozbiljnim posljedicama za njihovo buduće blagostanje, zdravlje i sigurnost.
Najnoviji pokazatelji upućuju na blagi godišnji porast – ali UNESCO upozorava da su iznosi namijenjeni obrazovanju “stagnirali” te da su ispod razine s početka desetljeća.
U izvješću se navodi da već šestu godinu zaredom opada udio ukupne inozemne pomoći namijenjene obrazovanju.
Zdravlje nastavlja uzimati mnogo veći komad “kolača” iz proračuna za pomoć, i zajedno s pomoći namijenjenoj transportu, podudara se sada s iznosom doniranim za obrazovanje.
Prema sadašnjoj stopi napretka, UNESCO predviđa da opći pristup osnovnoj školi neće biti postignut prije 2042., a da će tek 2084. svi mladi ljudi imati mogućnost pohađati više razrede u srednjoj školi.
Potpora izbjeglicama
U izvješću se također naglašava da najsiromašnije zemlje nužno ne primaju većinu pomoći. U zemljama subsaharskog područja računa se da živi polovica djece cijeloga svijeta koja ne pohađaju školu, a te zemlje danas dobivaju samo četvrtinu sredstava iz proračuna pomoći za obrazovanje. Sve veći iznosi potpore odlaze u zemlje koje zbrinjavaju izbjeglice iz građanskog rata u Siriji.
Sukob i rat postali su značajnim čimbenicima koji uskraćuju milijunima mladih prigodu za obrazovanje. Inozemni proračuni pomoći također se troše na skrb za izbjeglice u zemljama donatorima; u brojnim se europskim zemljama potroši oko petinu međunarodne pomoći unutar njihovih granica. UN-ova agencija upozorava da zemlje donatori usmjeravaju potporu za obrazovanje prema svojim vlastitim trgovačkim interesima, radije nego prema onima kojima je najpotrebnija.
U UNESCO-u su uvjereni da bi unaprjeđenje obrazovnih standarda imalo dalekosežne ekonomske i društvene pogodnosti, a to se podjednako odnosi na razvijene i zemlje u razvoju.
Prema UNESCO-voj računici, ako bi u SAD-u pet posto više muških tinejdžera završilo srednju školu, to bi pridonijelo 20 milijardi dolara gospodarstvu kroz smanjeni kriminal i bolju zaradu. Također, stopa smrtnosti djece u subsaharskoj Africi bi se popravila ako bi više tamošnjih majki bilo pismeno i u mogućnosti savjetovati se s liječnicima.
Postoje goleme razlike i u pristupu obrazovanju među zemljama. U zemljama s niskim dohotkom, na svaku stotinu djece iz bogatih obitelji koji završe osnovnu školu, svega trideset iz siromašnijih obitelji ostvari isti stupanj obrazovanja.
Najveći ulagači
U izvješću su navedene zemlje i organizacije koje su najviše izravno ulagale u obrazovanje, i to ovim slijedom: SAD, Svjetska banka, Velika Britanija, Institucije EU-a, UNRWA (Agencija UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama), Njemačka, Ujedinjeni Arapski Emirati, Norveška, Australija i Kanada.
Unatoč upozorenjima o “kroničnom” nedostatku financijskih sredstava za obrazovanje, u izvješću se ističe gdje su neke donacije ipak povećane.
Rat u Siriji i raseljavanje milijuna obitelji pokrenuli su veliko povećanje sredstava za hitnu humanitarnu pomoć za obrazovanje u rekordnoj visini od 300 milijuna dolara.
Glavna tajnica UNESCO-a Irina Bokova izjavljuje da je nedostatak pomoći učinio međunarodna jamstva za obrazovanje nepouzdanim. “Pomoć bi trebalo pomnožiti s najmanje šest kako bismo postigli naše zajedničke edukacijske ciljeve, i morala bi biti poslana u zemlje kojima je najpotrebnija, međutim primjećujemo da donatori obrazovanja skreću pozornost s najsiromašnijih zemalja”, napominje Bokova.
Izvor:
http://www.bbc.com/news/business-40164309
