Građanski odgoj i obrazovanje jedna je od sedam međupredmetnih tema koja se u našim školama praktično provodi već dulji niz godina. Donošenje novog Kurikuluma (iako je Građanski odgoj i obrazovanje imao i ranije svoj dokument) samo je potvrda važnosti ovog područja u cjelokupnom sustavu odgoja i obrazovanja.
Za provođenje aktivnosti u području GOO-a ključna je uloga učiteljica i učitelja. Bilo da je riječ o razrednicima koji teme ostvaruju u okviru Sata razrednika ili o predmetnim učiteljima pa teme ostvaruju međupredmetno u okviru svog predmeta ili ih pak zajedno ostvaruju kroz razne izvanučionične aktivnosti i terenske nastave učitelji su učenicima građanski uzor. U razrednoj zajednici učitelji stvaraju i održavaju ozračje povjerenja, solidarnosti i otvorenosti uz poštivanje i uvažavanje drukčijih mišljenja kao polazišta za pronalaženje zajedničkog rješenja. Zadatak je učitelja osigurati ravnopravno uključivanje svih učenika u predviđene aktivnosti GOO-a, rješavati probleme u skupini korištenjem komunikacijskih metoda te poticati sudjelovanje učenika u školskom životu, ali i u užoj i široj lokalnoj zajednici. Iskustvo učenika temelj je poučavanja te se ono nadograđuje novim kompetencijama. Učenik navedene kompetencije stječe kroz radionice, igre uloga, simulacije situacija kao i stvarne susrete u odabranim udrugama, institucijama i slično. Tako usvaja znanja, vještine i vrijednosti te oblikuje stavove koji ga pripremaju za ravnopravnog člana društvene i političke zajednice.
U nastavku donosimo prijedlog aktivnosti koje se mogu organizirati u okviru Sata razrednika ili međupredmetno ako su tematski povezane s ishodima koje je potrebno ostvariti. Sve se aktivnosti mogu prilagoditi pojedinačnoj razrednoj zajednici.
Cilj: Razvoj empatije i postupaka koji su u osnovi pozitivnih poruka. Aktivnost je primjenjiva i međupredmetno u nastavi Hrvatskoga jezika uz tekstove o lijepim riječima.
Materijal i pribor: veliko papirnato srce za svakog učenika, ljepljiva traka (selotejp), priča Razderano srce (u materijalima za preuzimanje).
Opis aktivnosti: Svaki učenik ljepljivom trakom na prsa nalijepi veliko papirnato srce (ili ga drži u ruci u visini prsa). Učenicima treba dati uputu da svaki puta kada u priči čuju nešto što može povrijediti osobu, utjecati na to da se osjeća loše i ima loše mišljenje o sebi trebaju pokazati palcem prema dolje i otrgnuti komad papirnatog srca. Učitelj čita priču Razderano srce, po završetku priče slijedi razgovor. (Što mislite kako se Petar osjeća? Zašto se tako osjeća? Kako takvi postupci na njega utječu ako se svakodnevno ponavljaju? Razmisli jesi li se ti tako nekada prema nekome ponašala/ponašao? Što biste rekli Petru ili učinili za njega da se bolje osjeća?) Nakon razgovora učenici trebaju zapisati svoje poruke podrške (moguće je individualno zapisati na unaprijed pripremljene predloške te na kraju sve poruke pričvrstiti na plakat ili razredni pano) i pročitati ih. Nakon svake pozitivne poruke koja je pročitana učenici trebaju podići palac gore.
Cilj: Osvijestiti važnost prijateljstva i podrške prijatelja kroz uočavanje i izgradnju pozitivnih osobina; razvoj samosvijesti i samopouzdanja uz poštovanje drugih i drukčijih kao temelj aktivnih i odgovornih građana.
Materijal i pribor: Radni listić Osobine pravog prijatelja (u materijalima za preuzimanje), pribor za pisanje.
Opis aktivnosti: Svaki učenik treba dobiti jedan primjer radnog listića na kojem je potrebno označiti one osobine za koje misli da su osobine pravog prijatelja. Nakon toga slijedi razgovor: Pročitajte osobine koje ste označili. Ima li osobina koje ne biste voljeli da ima vaš prijatelj? Imate li vi osobine pravog prijatelja? Razmislite o sebi: na kojim osobinama pravog prijatelja biste još trebali raditi – koja svoja ponašanja prema prijateljima trebate popraviti? U razrednoj zajednici važna je međusobna povezanost jer se iz čvrste povezanosti razvijaju prijateljstva. Stoga ovu aktivnost završite igrom Naša mreža.
Svi učenici sjede u krugu. Jedan učenik dolazi u sredinu i kaže svoje ime. Drugi dolazi za njim, stavlja mu ruku na rame i izgovara rečenicu koja ga povezuje s učenikom ispred njega (npr. Idem istim putem u školu kao …ovdje kaže ime prethodnog učenika). Nakon njega izlazi sljedeći i jednom od prethodna dva učenika stavlja ruku na rame i govori što ih povezuje. Aktivnost se nastavlja sve dok sva djeca ne dođu u sredinu kruga te na taj način izgrade mrežu povezanosti. Idealno bi bilo kada bi učenici samoinicijativno izlazili, no ovu aktivnost kod djece mlađeg uzrasta može usmjeravati i učitelj.
Cilj: Poticati poštovanje različitosti te promicati pravednost i dostojanstvo osobe.
Materijal i pribor: Predložak priče, predložak plakata (za učenike mlađeg uzrasta; stariji učenici mogu sami izrađivati svoj plakat), pribor za pisanje i crtanje, flaster za svakog učenika jednake veličine i oblika.
Opis aktivnosti: Učitelj pripovijeda priču: Zamisli da si poznati nogometaš. Igraš važnu utakmicu. Jako si dobar i pomažeš da tvoj tim pobijedi. Publika te obožava. Na toj je utakmici pun stadion gledatelja. Ti imaš loptu. Nalaziš se pred golom protivničke momčadi. Pucaš i pogađaš gol. Cijeli stadion viče: GOOOOOOL!!!! U tom trenutku spotakneš se i padneš. Ležiš nepomično na tlu. Prijatelji i trener zovu liječnike. Strašno si se povrijedio i ne možeš nastaviti igru. Na nosilima te iznose s terena. Svi ti plješću zbog gola i hrabrosti, ali tebe jako boli.
Nakon priče učenicima daje uputu da razmisle što je to tako jako povrijedio da su ga na nosilima odnijeli s terena i da ne može više igrati. Učenici jedni drugima ne smiju reći koja je njegova povreda. Nakon toga svaki učenik prilazi učitelju i treba mu šapnuti što je povrijedio. Nakon što sasluša svakog učenika na lijevu ruku (nadlanicu) učitelj mu treba zalijepiti flaster. Učenik se vraća na mjesto. U kratkom razgovoru potrebno je potaknuti učenike da zaključe jesu li svi bili povrijeđeni na utakmici. Jesu li za svoju ozljedu svi dobili flaster? Što su povrijedili? Je li flaster na dobrome mjestu? Imamo li svi iste sposobnosti? Trebamo li u skladu sa svojim sposobnostima svi dobiti jednake zadatke? Što bi u slučaju našeg povrijeđenog igrača bilo pravedno? Po završetku razgovora izvesti zaključak: Pravednost ne znači da svatko dobije isto, nego da svatko dobije onoliko koliko mu je potrebno da bude uspješan. Aktivnost se može završiti izradom plakata s napisanom porukom. Po završetku rada na plakatu svaki učenik lijepi na njega svoj flaster i ispod piše svoje ime.
Završimo ovaj članak rečenicom iz Kurikuluma za međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj koja sažima svrhu njegovog poučavanja: „Odgovornost, ljudsko dostojanstvo, sloboda, ravnopravnost i solidarnost temeljne su vrijednosti koje se promiču učenjem i poučavanjem Građanskoga odgoja i obrazovanja, a osobita važnost pridaje se razvoju odgovornoga odnosa prema javnim dobrima i spremnosti doprinošenju zajedničkomu dobru.“ Nadamo se da će vam i aktivnosti opisane u ovom članku pomoći da ostvarite navedenu svrhu.
Literatura:
Odluka o donošenju Kurikuluma za međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj preuzeto s https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_10_217.html
Stop nasilju među djecom, Priručnik Programa prevencije vršnjačkog nasilja za sigurno i poticajno okruženje u školama, Ured UNICEF-a za Hrvatsku, preuzeto s https://www.unicef.hr/wp-content/uploads/2016/01/Stop_nasilju_medju_djecom_prirucnik.pdf
Živković, Ž.: Susreti s učenicima I (Priče i radionice za Sat razrednika) Tempo d.o.o. Đakovo, 2005.
