Međunarodna noć „Letećih sisavaca“ | Profil Klett

26. kolovoz 2016.

Međunarodna noć „Letećih sisavaca“

avatar
Autor: Ana Kodžoman

Tradicionalno se već 20 godina u Hrvatskoj obilježava dan šišmiša s ciljem podizanja svijesti o važnosti njihove zaštite.

Što su šišmiši?

Šišmiši su velika i raznolika skupina organizama od kojih najveći broj vrsta obitava u tropskom i subtropskom pojasu.

Poznato ih je više od 1100 vrsta, a u Hrvatskoj obitava čak 35 od 45 europskih vrsta šišmiša i

zaštićeni su zakonom kao strogo zaštićene zavičajne svojte.

Jedan od glavnih uzroka smanjenja brojnosti vrsta šišmiša i njihovih populacija su različite gospodarske djelatnosti čovjeka, a rezultat toga je fragmentacija staništa te krčenje šuma. 

U što vjerujemo, a što je istina?

Neki ljudi se boje šišmiša jer ne znaju dovoljno o njima. A i ono u što vjeruju uglavnom su zablude: šišmiši nisu slijepi miševi, jer nisu miševi i nisu slijepi,  ne upleću se u kosu i sigurno nisu krvopije.

Šišmiši su odlični susjedi koji samo žele biti ostavljeni na miru. Većina njih provodi noći jedući ogromne količine moljaca i komaraca koji nam dosađuju u našim dvorištima i druge kukce čime brane ljudsku poljoprivredu od štetnih nametnika. Neke vrste šišmiša sudjeluju i u oprašivanju biljaka i rasprostranjivanju sjemenki. Svojim djelovanjem pridonose pošumljavanju, posebice tropskih šuma.

Zato svojim djelima pridonesite brizi o šišmišima. Tolerirajte i održavajte njihove nastambe, ne ometajte ih, izbjegavajte korištenje opasnih pesticida te prenosite svoja znanja drugima kako biste rastjerali predrasude.

Koliko dobro poznajemo šišmiše?

Osim poznatih činjenica da su šišmiši jedini sisavci koji su sposobni letjeti, da vise naopako, da hiberniraju i koriste se eholokacijom, postoji još niz zanimljivosti o njima koje možete naučiti uz pomoć stručnjaka sudjelujući u radionicama, igrama i edukacijama diljem Hrvatske. Posjetite: 

špilju Veternicu

Zoološki vrt grada Zagreba

Nacionalni park Brijuni

...

Što učiniti ako šišmiš zaluta u Vaš dom?

Kratki naputci:

  • ostanite mirni
  • zatvorite ulaze šišmišu u sve ostale prostorije
  • otvorite prozore i vrata koji vode prema van
  • nemojte uznemiravati šišmiša (prilaziti mu, dirati ga i/ili loviti)
  • mirno promatrajte šišmiša koji bi kroz nekoliko minuta trebao poletjeti van
  • ukoliko se šišmiš smirio na jednom mjestu i nije izletio, obucite rukavice, pokrijte ga mekom tkaninom i iznesite van na povišeno mjesto kako bi mogao poletjeti.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Učenici kao istraživači: Genetika boje očiju i nasljeđivanje

Učenici osmih razreda Osnovne škole „August Cesarec“ iz Ivankova na dodatnoj nastavi Biologije, Kemije i Engleskog jezika često daju nastavnicama vlastite ideje za razne istraživačke radove. Na jednome od satova dodatne nastave učenici su predstavili nastavnicama što bi željeli istražiti, a da pri tome metode i materijali istraživanja budu prilagođeni školskim uvjetima rada. Željena je tema njihova istraživanja bila genetika boje očiju te nasljeđivanje iste. 

Ostvarimo skladan suživot s prirodom

Sadnja stabla jabuke, jedarca ili bilo koje druge biljke, potaknuta od samih učenika i učitelja, svakako ima dodanu vrijednost i jaku simboliku. Sadnja i briga za stablo motivira učenike i potiče ih na razmišljanje. U kojem smjeru idemo kao društvo? Potičemo li samodestrukciju ili afirmiramo život? Što nam predstavlja stablo: plod, druženje ispod hladovine, boravak u prirodi?

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Nataša Svoboda Arnautov, Sanja Basta, Sanja Škreblin, Maja Jelić Kolar
udzbenik
Arijana Piškulić Marjanović, Jasminka Pizzitola, Lidija Prpić, Maja Križman Roškar
udzbenik
Biljana Agić, Antonela Dragobratović, Ana Lopac Groš, Nataša Kletečki, Ozrenka Meštrović
udzbenik
Vesna Budinski, Marina Diković, Gordana Ivančić, Martina Kolar Billege