Međupredmetne teme su važne za ostvarenje cjelovite nastave i jedan od pokazatelje kako znanje usvojeno iz jednog predmeta možemo primijeniti na više razina.
Korelacija sadržaja u nižim razredima omogućuje učinkovitiju racionalizaciju nastave i bolju povezanost odgojno obrazovnih sadržaja, a samim tim i bolju primjenu stečenih znanja u svakodnevnom životu.
Sadržaj nastavnog predmeta Priroda i društvo, zbog osobitosti koje ujedinjuje prirodne i društvene sadržaje, većinom su temelj za ostvarivanje međupredmetnih tema i polazište za integriranu nastavu.
Ove godine sam sa svojim drugašićima, pri obradi teme Obitelj iz Prirode i društva, «zbrajala» braću i sestre u razredu, izračunavala ukupan broj godina svih članova uže obitelji i na kraju smo uspoređivali čija obitelj je prema ukupnom zbroju godina «najstarija» odnosno «najmlađa». Svidjelo im se izračunavanje i primjena matematike na taj način.
Međupredmetne teme u nastavi koristim i kao neku vrsta intermezza u radu. Kada rješavamo zadatke riječima u kojima se spominju mravi, pčele, ili neke druge životinje, zgodno je učenicima ispričati neku zanimljivost o životu tih životinja, njihovoj građi i prehrani, prisjetiti se neke izreke ili priče vezane uz njih.
Kada je riječ o cjelovitijoj međupredmetnoj povezanosti ona je rezervirana za neke posebne dane tzv. «projektne» dane kao npr. Dan planeta Zemlje, Dan voda, razne blagdane i slično.
Djeca se vesele tim danima jer je vrijeme provedeno na nastavi prožeto većim brojem raznih aktivnosti i izmjenama u načinu rada. Tada je nezaobilazna povezanost i odgojnih predmeta, likovne i glazbene kulture, s ostalim sadržajima nastave. Nije naodmet spomenuti da su i matematičke strukture iznimno važne za shvaćanje kompozicije i harmonije, bilo u glazbi ili likovnoj umjetnosti.
Nerijetko u nastavi svjedočim situacijama u kojima su učenici znanje usvojeno iz pojedinog nastavnog predmeta smjestili u tzv. «ladicu» koja pripada upravo tom predmetu, te primjenu tog znanja i vještina ne upotrebljavaju u drugim nastavnim predmetima ili je primjena manjkava, pa se s pravom možemo zapitati jesu li oni određeno gradivo zbilja svladali.
U idealnim uvjetima, rješenje za «umrežavanje» rascjepkanog znanja i nepovezanih sadržaja bilo bi određenu temu proučavati iz svih nastavnih predmeta istovremeno. Nažalost udžbenici kojima se služimo u nastavi nisu tako zamišljeni, a vrijeme za pripremu materijala koji objedinjuju znanje iz svih predmeta nije beznačajno. Ostaje nam nadati se da će reforma školstva donijeti i promišljenije i zanimljivije udžbenike koji će više povezivati školske predmete i kod djece razvijati svijest o primjeni stečenih znanja i vještina u svakodnevnim životnim situacijama, te međusobnoj povezanosti raznih sfera života i znanja.