Zapisi Leonarda da Vincija kriju nova otkrića za fizičare | Profil Klett
Da Vincijeva skica vertikalne bušilice

Da Vincijeva skica vertikalne bušilice

27. srpanj 2016.

Zapisi Leonarda da Vincija kriju nova otkrića za fizičare

Autor: Ivona Ivanišević

U starim da Vincijevim zapisima pronađen je eksperiment u crtežima koji je i danas popularan u fizici za demonstraciju zakona trenja. Nova otkrića jednog britanskog znanstvenika pokazuju da je Leonardo, uz svoju studiju trenja, prvi demonstrirao fizikalne zakonitosti trenja još daleke 1493. godine.

Skica jedne od da Vincijevih naprava
Skica jedne od da Vincijevih naprava

Jedan od najvećih genijalaca u povijesti, Leonardo da Vinci, slikar, arhitekt, izumitelj, kipar i prirodoslovac, koji je živio u Italiji u drugoj polovici 15. i početkom 16. stoljeća, nepresušni je izvor inovacija i kreativnosti. Njegova mašta, vizije budućnosti, različitih strojeva i naprava i danas nadahnjuju znanstvenike, a nama ostalima pokazuju koliko je bio ispred svog vremena i koliko je utjecao na buduća vremena. Izumi poput preteče padobrana, zmaja za letenje, helikoptera, oklopnog vozila, bicikla, podmornice, tiskarskog stroja, hidraulične pile, projektila, vertikalne bušilice, samo su mali dio njegova bogatog opusa strojeva i naprava.

Leonardova skica za leteći stroj iz 1488. godine
Leonardova skica za leteći stroj iz 1488. godine
Rekonstrukcije Leonardovih izuma

Prije nekoliko godina grupa znanstvenika i vještih stručnjaka iz Firence, nakon pažljivog proučavanja Leonardova djela Codici Vinciani, uspjela je rekonstruirati njegove izume i naprave u realnoj veličini, prema njegovim skicama i uputstvima, a upotrebljavajući iste materijale koji su bili na raspolaganju u njegovo doba. Rezultati su bili uistinu fantastični i pokazali su svu raskoš Leonardova talenta i brojnih interesa.

Leonardovi zapisi uvezeni u bilježnicu
Leonardovi zapisi uvezeni u bilježnicu
Leonardova studija trenja

Već je znanstvenicima duže vrijeme poznato da je Leonardo da Vinci, baveći se fizikalnim temama, prvi napravio sistematsku studiju trenja iz koje se kasnije razvila cijela jedna grana fizike. No, nedavno je britanski znanstvenik i profesor s prestižnog Cambridgea Ian Hutchings, proučavajući Leonardove zapise, otkrio da je da Vinci prvi i demonstrirao fizikalne zakonitosti trenja te da se to sve zbilo 1493. godine.

Stranica iz Leonardovih zapisa o geometrijskim tijelima
Stranica iz Leonardovih zapisa o geometrijskim tijelima
Skica eksperimenta

Jedna posebna stranica iz da Vincijeve bilježnice krila je tajnu. Naime, još početkom 20. stoljeća upravo je ta stranica bila jako zanimljiva znanstvenicima u Muzeju Victoria i Albert u Londonu, no na istoj se stranici nalazio i Leonardov crtež stare žene ispod kojega je pisalo: „Smrtna ljepota prolazi i ne vraća se.“ Kako su znanstvenici proučavali taj crtež, istovremeno su zanemarili ostale dijagrame i crteže nacrtane na istoj stranici. Upravo su ti crteži ukazivali na nova otkrića o Leonardu jer su skrivali skicu eksperimenta koji je i danas popularan za demonstraciju zakona trenja.

Leonardova skica helikoptera
Leonardova skica helikoptera
Važnost i primjena sile trenja

Tekst uz crteže otkrio je da je Leonardo znao da je sila trenja između dvije površine koje se dodiruju proporcionalna teretu koji ih pritišće i da je trenje neovisno o području kontakta između te dvije površine. Te je zakone puno desetljeća kasnije formulirao i definirao francuski znanstvenik Guillaume Amontons koji je živio u Parizu u 17. stoljeću. No, Hutchings je otkrio da je i sam Leonardo te zakone primjenjivao u svojim nacrtima strojeva te da je prepoznao i uviđao koliko trenje može biti korisno i primjenjivo u svakodnevici.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke
Zanima nas

Nove udžbeničke serije u Profil Klettu

Kako bismo aktivno sudjelovali u kreiranju nove paradigme poučavanja za sve škole i učitelje koji ove godine počinju raditi prema eksperimentalnom programu pripremili smo IZZI program za Školu za život te nove udžbeničke komplete za Informatiku od petog do osmog razreda.

Izbori u Americi – „Slonovi“ i „Magarci“ ponovno u ringu

Republikanski crveni „Slonovi“ i demokratski plavi „Magarci“

U studenom američki građani biraju predsjednika po 58. put. Hoće li novi predsjednik doći iz redova crvenih „slonova“ (republikanski logotip) ili plavih „magaraca“ (prepoznatljiv, iako ne i službeni simbol demokrata)? Na ovo pitanje ne znamo odgovor, ali zato znamo na mnoga druga: Kojoj je stranci pripadao prvi američki predsjednik, George Washington? Kako su nastale dvije stranke? Koje su američke države tradicionalno „crvene“, koje „plave“, a koje „ljubičaste“?

Zašto obilježavamo Dan antifašističke borbe?

Partizanke na Visu, 1944.

 

Dan antifašističke borbe obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kraj Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. Bila je to prva antifašistička postrojba u Hrvatskoj, ali i u ovome dijelu Europe. Istoga je dana osnovana i partizanska grupa kod Vrgorca.

 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Danijela Takač, Sandra Ivković, Senada Tuhtan, Iva Petričević, Ivana Zakanji, Tanja Paris, Mijo Dropuljić
udzbenik
Damir Agičić
udzbenik
Manuela Kujundžić, Anita Gambiraža Knez
udzbenik
Snježana Koren