Pucanj u objektiv – „Slomljeni pejzaž“, spomenik Gordanu Ledereru | Profil Klett
Spomenik Gordanu Ledereru "Slomljeni pejzaž" (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)

Spomenik Gordanu Ledereru "Slomljeni pejzaž" (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)

28. srpanj 2016.

Pucanj u objektiv – „Slomljeni pejzaž“, spomenik Gordanu Ledereru

Autor: Ivona Ivanišević

Jedno od najljepših spomen-obilježja žrtvama Domovinskog rata spomenik je fotografu i snimatelju Gordanu Ledereru. Prije godinu dana, na 24. obljetnicu Ledererove smrti, u kolovozu 2015. godine javnosti je predstavljen spomenik nazvan „Slomljeni pejzaž“, autora kipara Petra Barišića i arhitektonskog studija NFO. Spomenik je postavljen kod Hrvatske Kostajnice, na brdu Čukur, upravo tamo gdje je Lederer i poginuo, na svom radnom mjestu, stradajući od hitca iz snajpera dok je snimao hrvatske vojnike u akciji tijekom srpskih napada na Pounje, u kolovozu 1991. godine u 33. godini.  

Spomenik je predstavljen na 24. obljetnicu Gordanove smrti (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Spomenik je predstavljen na 24. obljetnicu Gordanove smrti (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Spomenik "Slomljeni pejzaž"

Spomen-obilježje Gordanu Ledereru izrađeno je u obliku ogromnog fotografskog objektiva, unutar kojega je velika leća napukla, slomljena i propucana snajperskim metkom, simbolizirajući i samu Ledererovu smrt, smrt snimatelja koji je umro „naoružan“ samo svojom kamerom. Dizajniran na taj način spomenik predstavlja autentično svjedočanstvo o smrti snimatelja i novinara, ali istovremeno simbolizira i sirovu silu oružja, zaustavljeno izvještavanje i bilježenje istine o Domovinskom ratu. Time je spomenik posvećen ne samo Ledereru nego i ostalim fotografima, snimateljima i novinarima poginulima tijekom rata.

Spomenik je smješten u prekrasnoj prirodi na brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Spomenik je smješten u prekrasnoj prirodi na brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Staza i spomenik

Smješten unutar prekrasne prirode i divnog okruženja, spomen-obilježje „Slomljeni pejzaž“ zapravo počinje stazom koja vodi prema spomeniku i koja se sastoji od 33 betonske ploče koje predstavljaju broj godina poginulog Lederera odnosno 33 okvira role filma, s brojevima utisnutim u beton ploča.

Kraj staze završava većom pločom na kojoj stoji klupa i pored nje napisana rečenica „… sada kad mirom dišu kolovoška jutra sja kroz banijska praskozorja svijetla sjeta u očima Gordana Lederera“. Na kraju te ploče, ali nešto dalje, na samoj je travi postavljen taj veliki fotografski objektiv odnosno propucana leća.

Staza s 33 ploče koje vode do spomenika (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Staza s 33 ploče koje vode do spomenika (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Snimatelj i fotograf Gordan Lederer

Iznimno talentirani fotograf i snimatelj HRT-a, Gordan Lederer je ostavio mnoge video zapise o prvim danima rata, koji su sakupljeni i montirani u dokumentarcu „Banijska ratna praskozorja“. Gordanove snimke svjedoče o posebno potresnim trenucima u kojima je u ranoj jutarnjoj magli uhvatio lica hrvatskih vojnika, njihova razmišljanja, poglede i kretanje tijekom izviđanja neprijateljskih položaja.

Spomenik Ledereru snimljen u noći (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Spomenik Ledereru snimljen u noći (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Snaga zabilježenih sjećanja

Svojom jednostavnošću i jakom simbolikom, snagom koju nam svima daju zabilježena sjećanja, spomenik Gordanu Ledereru se na poseban način ističe među ostalim spomenicima Domovinskom ratu i posjetitelju ostavlja iznimno upečatljiv dojam, ali i prolazniku kroz grad Hrvatsku Kostajnicu koji spomenik može primijetiti kroz odbljesak slomljene leće.

http://www.hrt.hr/gordan-lederer/

http://vizkultura.hr/slomljeni-pejzaz/

http://vizkultura.hr/napuknuta-leca-kao-memorija/

http://petapixel.com/2016/06/29/giant-shattered-lens-memorial-fallen-photographer/

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Zašto obilježavamo Dan antifašističke borbe?

Partizanke na Visu, 1944.

 

Dan antifašističke borbe obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kraj Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. Bila je to prva antifašistička postrojba u Hrvatskoj, ali i u ovome dijelu Europe. Istoga je dana osnovana i partizanska grupa kod Vrgorca.

 

Metoda usmene povijesti

Usmena povijest

Usmena povijest metoda je provođenja povijesnoga istraživanja putem ispitivanja pojedinca o nekome događaju, situaciji ili razdoblju u kojemu je aktivno sudjelovao ili svjedočio te bilježenje izrečenih sjećanja na audiovrpcu i videovrpcu, film i pisane transkripte. Tako zabilježena svjedočanstva služe kao važan izvor za rekonstrukciju prošlosti i kao nadopuna informacija dobivenih iz drugih povijesnih izvora, primjerice novinskih članaka, zapisnika te različite arhivske građe.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Šime Labor, Manuela Kujundžić, Tin Pongrac, Jelena Šilje Capor, Snježana Vinarić
udzbenik
Matija Pintarić, Petar Perić, Đurđica Regelja