Walter Gropius osnovao je 1919. godine u Weimaru Bauhaus kao visoku školu za arhitekturu, dizajn i primijenjenu umjetnost te okupio brojne umjetnike, arhitekte i dizajnere kao predavače škole. Na njoj su predavali Vasilij Kandinski, Paul Klee, Oskar Schlemmer, Laslo Moholy-Nagy, Ludwig Mies van der Rohe, Piet Mondrian, Max Bill, Johannes Itten, Josef i Anni Albers te mnogi drugi, a namjera im je bila stvoriti nova umjetničko-obrtnička promišljanja. Anni Albers stvarala je na području tekstilnog dizajna, istražujući kako načela likovnog komponiranja tako i eksperimentirajući različitim materijalima i strukturama. Program škole imao je cilj povezivanja umjetnosti i obrta kroz kreativni proces.
Multisenzorna izložba „Josef i Anni Albers: Putovanje kroz slijepo iskustvo“ u zagrebačkom MSU-u, otvorena od 10. 1. do 21. 4. 2019., hrvatski je doprinos međunarodnom obilježavanju stogodišnjice osnutka Bauhausa. To je prilika školama za edukacijom jer osim učenja o Bauhausu, učenici dodatno mogu istraživati umjetnička djela, vizualno i taktilno. A mogu se i inspirirati za naš natječaj Predstavljam se svijetu.
Izložba je prilagođena slijepim i slabovidnim osobama koje kroz taktilni doživljaj mogu pratiti izloške, uz katalog na Brailleovu pismu.
Crtanje, slikanje, oblikovanje, teorije o boji, prostoru, percepciji, materijalu, učenju o funkcionalnosti i estetici, primjena rada različitim materijalima bili su sastavni dio Bauhausova programa. Pod istim krovom surađivali su arhitekti, dizajneri, obrtnici i umjetnici. Velika otvorenost prema idejama i kreativnosti za umjetnost dostupnu svima, ukidanjem granica između primijenjene umjetnosti i umjetnosti naglo su zaustavile nacističke ideje i vlast zatvaranjem Bauhausa 1933. godine. Međutim, zatvaranje i fizičko progonstvo osnivača i predavača nisu mogli uništiti veliku duhovnu ideju te se i danas na temeljima Bauhausa osnivaju škole arhitekture, dizajna i primijenjene umjetnosti.
Žene su se, možda više na nagovor, češće upisivale u programe tekstila i tkanja nego u obradu metala, drva, kamena i drugih materijala. Odjel za tekstil i keramiku pohađale su i naše umjetnice Ivana Tomljenović Meller, Otti Berger i Stella Skopal, jedne od rijetkih umjetnica na Bauhausu iz naših krajeva.
Otti Berger rodom iz Zmajevca (Baranja) u svoje moderne dizajne tekstila uvodila je i elemente baranjskih nošnji, predavači su joj bili V. Kandinski i Paul Klee, Laszlo Moholy Nagy. Nakon studija otvorila je vlastiti atelje za tekstil u Berlinu i jedna od rijetkih dizajnerica koja je patentirala svoj dizajn tekstila.
Stella Skopal pohađala je keramički odjel u Bauhausu. Uz izradu keramike bila je srednjoškolska profesorica i jedna od prvih koja je kreirala keramički nakit u Hrvatskoj.
Zagrepčanka Ivana Tomljenović Meller pohađala je Bauhaus 1929. godine i obogatila je našu hrvatsku kulturu svojim plakatima, fotografijama i kolažima te nastavila ideju Bauhausa kao nastavnica likovne kulture. Iako se o njima malo zna, one su zajedno sa ostalim umjetnicima bile u centru novih umjetničkih promišljanja i avangardnog oblikovanja.
Danas je u Berlinu obnovljen Bauhaus Archive Future, muzejski stalni postav sa cjelokupnom pričom o Bauhausu sa preko 100 izložaka slika, fotografija, predmeta produkt dizajna, igračaka, keramike i umjetničkih djela. Izložba daje jasnu poruku kako je Bauhaus bio mjesto suvremene edukacije, ali i pokret s novim i avangardnim idejama.
Promišljanje dizajna u svojoj sveobuhvatnosti začeto u Bauhausu u prvoj polovici prošlog stoljeća, ostala je i danas temeljna vrijednost propitivanja dizajna kroz estetiku i funkcionalnost. Na istim temeljima i mi danas u školama nastojimo učiti našu djecu, gledati stvari oko sebe drugačijim očima, s različitih stajališta, pronalaženjem različitih rješenja, propitujući svijet oko sebe, učiti vizualno, osjetilno i iskustveno.
Priča o plakatu
Za likovnu temu Moj zavičaj - dizajn plakata dobre smjernice učenicima kod komponiranja elemenata slike i fontova slova mogu poslužiti mnogobrojni primjeri Bauhausovih plakata.
Što znači dobar dizajn odjevnog predmeta, majice, kravate?
Moguće je pokušati kroz redizajn postojeće majice, apliciranjem novih elemenata s novim tkaninama i materijalom. Oslikavanjem temperom, akrilom ili flomasterima? Stvaranje novog oblika perforiranjem i rezanjem. Našivanjem ili lijepljenjem novih detalja, umetanjem novih elemenata poput fotografija, aplikacija, slaganjem novih slova...
Kako dizajnirati olovku ili penkalu, pero ili novi kist?
Papirom, kartonom, plastelinom, plastikom, vunom, kaširanim papirom. Redizajnirati postojeću penkalu nadodavajući nove elemente poput žičanih modela, slaganjem i lijepljenjem novih slojeva i podloga.
Bookmark (straničnik) može biti od različitih vrsta materijala (kože, metala, drva, kartona, otpadnih materijala), različitih dimenzija, od uobičajenoga izduženog pravokutnika do kvadratnoga ili kružnog oblika. Moguće je istraživati boju, teksturu, svjetlost. Razmišljati o veličini i debljini, poigravati se dimenzijama straničnika… Koje se vrste ritma mogu primijeniti prilikom izrade bookmarka? Kako preklapanjem, savijanjem, perforiranjem stvarati ideju proizvoda. Može li se upotrijebiti simetrija ili asimetrija u izradi dizajna?
Izreka Miesa van der Rohea „Manje je više“, sinonim je za minimalističku arhitekturu i dizajn kada se teži jednostavnosti, a lišavanju suvišnih detalja. Vodeći se tom izrekom, rješenja ne trebaju biti komplicirane izrade. Ponekad su jednostavnija rješenja estetski prihvatljivija.
Danas, 100 godina nakon Bauhausa dizajn je prisutan svuda oko nas. Postoje dizajnerice novog doba koje su jednako tako revolucionarne kao i tadašnji studenti Bauhausa. Probijaju stereotipe i uobičajene vrijednosti, istražuju nove materijale, gdje se udružuje znanost, biološki inženjering, tehnologija i umjetnost.
Drugačijim principima dizajna bavi se dizajnerica Iris van Herpen koja stvara odjevne predmete od materijala 3D isprintom, modelirajući tako avangardne odjevne predmete.
Paulina van Dongen u svom dizajnerskom studiju izrađuje solarnu odjeću, koja stvara dodatnu energiju te se pomoću nje mogu napuniti i mobiteli.
Kineska dizajnerica Lining Yao, možda je najrevolucionarnija, stvarajući biološki dizajn, živu odjeću, za sada najviše namijenjenu sportašima. Odjeća je obložena živim bakterijskim stanicama koje se fizički pretvaraju i kreću na podražaj vlage. Bakterije se mogu staviti na materijal pomoću 3D tiska. Tada se ti živi organizmi mogu ponašati kao senzori koji se aktiviraju kada osjete vlagu, tj. pretjerani znoj sportaša.
Gotovo nevjerojatni su to primjeri ljudskog uma i mašte, primjeri novih dizajnerskih poduhvata, gdje se udružila znanost, tehnologija i umjetnost.
Jedan od jedan od najvećih IT umova Steve Jobs, osnivač Applea, bio je inspiriran filozofijom Bauhausa govoreći: Dizajn nije samo ono što vidite i osjetite. Dizajn se odnosi i na ono kako nešto funkcionira.
