Kako timski rad učenika na projektu „Čuvajmo ozon kako bi on čuvao nas!“ vodi do uspješnog učenja pokazale su nam kolegice Dijana Penava i Ivana Kozić iz Osnovne škole „August Cesarec“ u Ivankovu.
Znanstvenici iz gotovo cijeloga svijeta potkraj osamdesetih godina svojim istraživanjem dokazali su da je došlo do oštećenja ozonskog omotača i na temelju svojih istraživanja iskazali veliku zabrinutost. Inicijativom znanstvenika u Montrealu je 16. rujna 1987. g. potpisan Montrealski protokol. Potpisom toga sporazuma zemlje se obvezuju na smanjenje uporabe freona za 50%, a naglasak je i na drugim tvarima koje oštećuju ozonski omotač. Navedeni protokol ujedinjuje svijet s ciljem obnavljanja ozonskog omotača. Na spoznaju da su oštećenja ozonskog omotača veća od očekivanog, svijet pokušava brzo reagirati.
Na osnovi takvih spoznaja i aktivnosti rezolucijom Opće skupštine UN-a datum potpisivanja Montrealskog protokola, 16. rujna, proglašen je Međunarodnim danom zaštite ozonskoga omotača. Slogan takvih akcija, kod nas i u svijetu, jest da svatko može učiniti nešto za spas ozonskog omotača. Njima se želi podići opća svijest o potrebi zaštite ozonskog omotača koji čuva sve na Zemlji od štetnih utjecaja Sunčeva zračenja, a važan je i za atmosfersku raspodjelu temperatura i utječe na klimu na Zemlji.
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana zaštite ozonskog omotača učenici 8.a i 6.a razreda proučili su zašto se obilježava Međunarodni dan ozonskog omotača, upoznali su se s pojmovima ozon, ozonske rupe, freoni, kemikalije koje štetno djeluju na ozon, ali i posljedicama koje nastaju na Zemlji oštećenjem ozona. Nakon prikupljenih informacija kroz nastavu prirode, kemije, biologije, engleskog jezika i sata razrednika učenici su vođeni nastavnicama izdvojili najvažnije informacije.
Osviješteni mnogim zadivljujućim informacijama izrazili su želju da svoja saznanja prenesu svim učenicima škole. Sljedeći korak bio je svakom razredu škole pročitati prikupljene informacije, pustiti učenicima kratak edukativni video i podijeliti radne listiće putem kojih su dobili povratnu informaciju koliko su učenici novih informacija čuli, što su zapamtili i kako oni kao pojedinci mogu djelovati.
Učenici nižih razreda pogledali su crtani film Ozzy Ozone - branitelj našega planeta. Učenici nižih i viših razreda rješavali su radne listiće na temu Ozonski omotač.
Tijekom obilježavanja Međunarodnog dana ozonskog omotača učenici škole naučili su mnoge nove informacije, ali i ustanovili da kao pojedinci mogu puno učiniti kroz svoja djelovanja, ali djelovanja njihovih ukućana, susjeda i obitelji.
Znanja koja su učenici usvojili obuhvaćala su najosnovnije informacije stečene kroz nastavu prirode, a prikupljene informacije proširile su se kroz nastavu kemije i biologije. Nastava engleskog jezika omogućila je pristup i razumijevanje informacija svjetskih znanstvenika. U ovoj etapi rada učenici su aktivno koristili engleski jezik, proširili vokabular riječi, a samim time vježbali prevođenje i obogatili svoje znanje jezika.
Osnovna pitanja koja su učenici osmoga i šestoga razreda smatrali najvažnijim pri prijenosu znanja na ostale učenike škole bila su:
- Što je ozonski omotač?
Ozonski omotač ili ozonski sloj je dio Zemljine atmosfere (stratosfera) koji sadrži relativno visoku koncentraciju ozona, a to je između 10 do 50 km iznad Zemljine površine i štiti život na Zemlji od smrtonosnog UV zračenja.
- Zašto je ozonski omotač važan?
Njegova važnost za život na Zemlji je jako velika. On nas štiti od ultraljubičasto zračenje (UV zrake) sa Sunca. Kad bi to zračenje došlo do Zemljine površine, oštetilo bi genetički materijal (DNK), a fotosinteza, koja je neophodna za biljni svijet, bila bi onemogućena.
Učenici su zaključili da bi život bez takve zaštite Zemlje bio nemoguć, odnosno on bi s vremenom nestao.
- Što oštećuje ozonski omotač?
Haloni i CFC-i (freoni) su kemikalije koje su često u upotrebi, a njihove posljedice su ogromne. Oni su odgovorni za stanjenje ozonskog omotača i nastanka ozonskih rupa. CFC-i se nalaze u uređajima za hlađenje kao što su klime i frižideri, a haloni u aparatima za gašenje požara, dezodoransima i lakovima za kosu.
- Zašto su tvari poput freona i halona tako opasne?
CFC-i (kloroflourougljici) i haloni su tvari kojima je životni vijek i do 100 godina i kao posljedica toga koncentracija u stratosferi im sporo opada. Važno je za naglasiti da je najveće oštećenje ozonskog sloja zabilježeno je 2006. godine iznad Antarktika.
- Kakve su posljedice na život ljudi i okoliš?
Tvari koje oštećuju ozonski omotač ujedno su i staklenički plinovi uzrokuju efekt staklenika što vodi do globalnog zatopljenja i promjene klime.
Učenici neprestano slušaju kako je važno koristiti kreme s zaštitnim faktorima za kožu tijekom izlaganja Suncu. Tijekom ovog izlaganja dobili su obrazloženje svojih vršnjaka, a to je:
Propuštene UV-zrake uzrokuju opekline na koži, boranje kože i rak kože. Često se upravo to naglašava kao posljedica djelovanja UV zraka, međutim naglasili su da postoje i druge štetne posljedice, a to su:
- oštećivanje očne mrene koja može dovesti do sljepila,
- oslabljivanje otpornosti tijela na bolesti (imunitet), kao posljedica toga je bolest, odnosno veća podložnost infekcijama i lakše se možete razboljeti.
Učenicima se istaknulo da je zaštita od UV zraka jako važna, a pri tome je potrebno slijediti i određena pravila:
- prekriti tijelo odjećom,
- nositi kapu i naočale da zaštitimo lice i oči,
- mazati se kremom sa zaštitnim faktorom,
- biti u hladu, ne izlaziti iz kuće od 11 do 17h.
Što mi kao pojedinci možemo učiniti za spas ozonskog omotača?
Moramo djelovati odmah. Krenimo od svoga doma, obitelji. Potaknimo ukućane na odabir proizvoda koji su neškodljivi za ozon, a stare hladnjake, klime, aparate za gašenje požara ne bacajmo u smeće nego odlažimo na mjesta namijenjena njihovom odlaganju kako bismo spriječili ispuštanje štetnih plinova u atmosferu i oštećenje ozonskog omotača. Potrebno je i potaknuli učenike na recikliranje i podsjetiti ih kako na pravilan način razvrstati otpad. Ponovnim recikliranjem štedimo energiju i resurse, a ne zagađujemo okoliš.
"Izradom plakata, edukativnim radionicama, projektima, ali i izradom ekoloških proizvoda u školi trudimo se djecu ekološki odgajati. Uče o zelenoj kemiji, ekologiji, održivom razvoju, međutim ne razumiju u potpunosti navedene pojmove, koja je dubina iza njih, koje su poruke, posljedice i uzročno-posljedične veze. Aktivnim sudjelovanjem u poučavanju kod učenika se razvija osjećaj odgovornosti. Učenici dolaze kući i ukućanima prenose informacije što su radili u školi, mlađi učenici prenose što su čuli u školi. Vrijeme koje učenici provedu s roditeljima i sam razgovor o važnosti zaštite ozonskog omotača, prvi su korak u pokretanju djelovanja svih članova zajednice. Vjerujemo da su svojim djelovanjem učenici potaknuli i druge na promišljanje te da nas čeka bolja budućnost i obnavljanje našeg čuvara - ozonskog omotača. Reakcija učenika na realizaciju projekta bila je izvrsna. Učenici ne pronalaze uzročno-posljedične veze tako brzo kada se spominje ozonski omotač. Ovim projektom osvijestili smo učenike o važnosti očuvanja ozonskog omotača i to s motom „Čuvajmo ozon kako bi on čuvao nas! “".
Članak priredile:
Dijana Penava, prof. biologije i kemije
Ivana Kozić, prof. eng. jezika i povijesti
Učenički plakati i radni listić dostupni su za pregled u galeriji.
