To da su mir i tišina većini nas nužni za fokusiranje nije ništa novo. No, znanstvenici dodaju: uredno radno okruženje još je i važnije, a multitasking nije tako dobar kao što smo mislili. Kako poboljšati svoju produktivnost sitnim intervencijama u radni prostor i navike?
Najbolje je imati mjesto koje je rezervirano isključivo za učenje (ili posao) jer nam u tom slučaju treba puno manje vremena za prebacivanje u radni mode – čim sjednemo, mozak dobije informaciju da je vrijeme za domaći rad. Radna stolica trebala bi biti ergonomska, a visina stola takva da su stopala sigurno položena na pod, ramena opuštena, a ruke savijene u laktovima. Izvor svjetla trebao bi dolaziti s lijeve strane ako ste dešnjaci, a s desne ako ste ljevaci.
Sa stola treba ukloniti sve što nam odvlači pažnju tijekom učenja, a pribor za pisanje, flomasteri za označavanje, čisti papir za bilješke te ostala pomagala (trokuti, ljepilo, škarice, rječnik, kalkulator...) trebaju biti na dohvat ruke, tako da ne prekidamo koncentraciju tražeći ih po ladicama ili, još gore, po cijeloj sobi ili stanu. No, da bismo se što bolje osjećali za radnim stolom, lijepo je ukrasiti ga motivacijskim porukama, kakvim sitnim suvenirom ili fotografijom koji nas raduju, ali s tim detaljima nikako ne valja pretjerivati. Zgodno je prostor ukrasiti tablicom množenja ili kemijskim formulama ispisanim omiljenim bojama, zemljovidima, citatima iz lektire i slično.
Koncentracija je većini ljudi najveća ujutro, kada je mozak odmorniji, no svi smo različiti te tako treba voditi računa i o dijelu dana u kojem nam je razina koncentracija najviša. Sigurno ste primijetili da u određeno doba dana bolje upijate informacije i zadaće kao da se pišu same od sebe (ili bar s manje muke) – to je doba vaše najveće produktivnosti. Ali ako ste večernji tip i imate tu mogućnost, tada si organizirajte dan tako da upravo tada učite, jer ćete u manje vremena proći više gradiva nego u za vas neproduktivnijem dijelu dana.
Jako je važna i dosljednost: ako svaki dan učite u isto vrijeme, bit će vam mnogo lakše jer će vam učenje i pisanje zadaća ući u rutinu!
Kada vam se prispava ili vam koncentracija krene popuštati, korisno je napraviti nekoliko vježbi. Sami odlučite hoće li to biti svakih pola sata, između zadataka ili nakon što prekrižite stvar s vašeg popisa. Tip vježbe i intenzitet odredite sami, ali svakako zapamtite: fizička vježba je dobra za koncentraciju!
Vaš mozak također troši puno kalorija za rad te ga, kako bi bolje radio, trebate nahraniti! Izbjegavajte šećer, koji daje instant dozu energije, ali ga vrlo brzo potrošimo te naglo postanemo umorni. Umjesto nezdravih i šećerom bogatih grickalica energiju nadoknadite voćem i energetskim pločicama od cjelovitih žitarica, a ostanite hidrirani uz negazirane napitke koji ne sadrže šećer, najbolje čaj ili vodu.
Velikog neprijatelja koncentracije predstavlja multitasking, vještina koju je danas sve popularnije isticati pri razgovorima za posao. Znanstvenici upozoravaju: ne bismo trebali raditi istodobno više stvari, jer to smanjuje koncentraciju. Stoga napišite listu s domaćim radom, poredajte stavke ih po važnosti i krenite ih rješavati jednu po jednu. Dobro je teže zadatke ispresijecati lakšima i zanimljivijima, da nam koncentracija i motivacija ostanu na visini.
Drugi neprijatelj produktivnosti je pametni telefon. Njegove aplikacije, kao i surfanje po internetu, odvlače pažnju i odvuku nas od učenja te se ponekad zapitamo gdje nam je nestalo vrijeme. Računala također predstavljaju smetnju – isključite ih. Ako pak na računalu obavljate svoje zadatke te ih ne možete isključiti, a sami se ne možete kontrolirati, nadmudrite se i instalirajte si neke od programa posebno dizajniranih za blokiranje stranica koje vas mogu ometati u radu i učenju (npr. Cold Turkey za PC ili Self Control za Mac).
Nadamo se da smo vam ovim savjetima bar malo pomogli da vi ili vaše dijete ove školske godine budete još organiziraniji u izvršavanju školskih obveza. Koji su vaši savjeti za produktivnost?
