Svake jeseni i proljeća, u listopadu i ožujku, mediji nas iznova podsjećaju na pomicanje kazaljki na satu. Zašto postoji ljetno i zimsko računanje vremena i tko je prvi došao na tu ideju?
Svake jeseni i proljeća, u listopadu i ožujku, mediji nas iznova podsjećaju na pomicanje kazaljki na satu. Najčešće objašnjenje toga fenomena je pomoć poljoprivrednicima pri iskorištavanju jednog sunčanog sata više u brizi za svoje usjeve. No, ovo je zapravo opća zabluda. Prema novijim istraživanjima, poljoprivrednici širom svijeta smatraju da je to vrlo loš običaj jer pri mijenjanju uobičajenog vremena ustajanja oni sami moraju promijeniti cijeli raspored sjetve i žetve. Pravi razlozi uvođenja ljetnog odnosno zimskog računanja vremena leže u namjeri uštede električne energije. Na taj se način želi u potpunosti iskoristiti dnevno svjetlo za dnevne i radne obaveze umjesto nekontroliranog trošenja energije.
Na ideju o pomicanju vremena prvi je došao američki učenjak i izumitelj Benjamin Franklin daleke 1784. godine. Kako je naveo u časopisu Journal of Paris, na taj način građani bi mogli bolje iskoristiti sunčane ljetne dane. Nakon toga, Britanci su čak pri Parlamentu počeli zagovarati pomicanje satova u jesen i proljeće kako bi ljudi mogli dulje uživati u dnevnoj sportskoj rekreaciji.
Prve ozbiljne eksperimente s pomicanjem vremena potaknuli su Nijemci tijekom Prvoga svjetskog rata, 1916. godine zbog uštede energije za ratne akcije, što su prihvatile i Velika Britanija i SAD. Nakon međuratnog razdoblja, pomicanje sata je ponovno uveo američki predsjednik Roosevelt 1942. godine opet zbog ratnih uvjeta. Kao i većina europskih zemalja, sve su američke države pomicanje sata prihvatile 1960-tih godina. U Hrvatskoj je pomicanje vremena uvedeno 1983. godine.
Ljetno i zimsko računanje vremena je i dalje tema rasprava znanstvenika i industrijalaca, a danas tu mjeru upotrebljava svega sedamdesetak zemalja svijeta. Mnoge su studije pokazale kako su uštede energije neznatne, odnosno u nekim zemljama tropskog pojasa energetski troškovi se čak i povećavaju zbog pretjerane uporabe klimatskih uređaja. Ipak, promjene sata i dalje izazivaju velike probleme u autobusnom i željezničkom prometu te u brojnim elektrotehničkim službama i zrakoplovstvu. Kako god bilo, nemojte zaboraviti pomaknuti kazaljke sata unazad 29. 10. 2016.!
