Karikatura je u svojim početcima bila namijenjena zabavljanju umjetnika i elite da bi se u 18. i 19. st. umnažanjem u tiskanim medijima počela povezivati sa širokim slojevima društva. Kako je stanovništvo uglavnom bilo nepismeno, nije postojala prepreka za razumijevanje karikature jer se poruka prenosi crtežom. Mali broj karikatura sadrži tekst, no u tome se slučaju radi o jednoj ili dvije rečenice. Za razvoj karikature od velikoga je značaja bila pojava humorističnih i satiričnih časopisa.

Gledajući razvoj čovječanstva, slika se koristila prije pisma te je kao aspekt prošlosti prisutna kroz čitavu povijest. Od drevnih slika u špiljama do umjetničkih slika u galerijama te fotografija, filma i interneta, ljudi su ostavljali slikovne tragove – tragove vremena. Vratimo li se frazi s početka teksta, kako razumjeti o čemu slika govori?

Nisu sva pitanja koja postavljamo u nastavi jednake težine i kognitivne vrijednosti. U nastavi povijesti često se koriste zatvorena pitanja koja od učenika traže jednostavan i jednoznačan odgovor. Takva pitanja ne moraju nužno značiti nešto loše, no valja imati na umu da se zatvorena pitanja odnose na nižu razinu znanja te provjeru činjenica i pojmova.

Ove godine, 27. siječnja, obilježavamo 75. godišnjicu oslobođenja nacističkoga logora Auschwitz-Birkenau. To je dan kada s posebnim pijetetom odajemo počast žrtvama nemilosrdnog režima koji je nepovratno promijenio povijest svijeta i sliku čovječanstva.

Ptolomej je Andautoniju označio na cesti Bononia – Neviodunum – Siscia, a Antoninov itinerarij na cesti Poetovio – Siscia. U doba rimskoga osvajanja Panonije Andautonija je vjerojatno služila kao uporišna točka za opskrbu rimske vojske. Municipalitet je stekla u doba Flavijevaca, u vrijeme kad dolazi do prve faze urbanizacije Panonije. Puno ime Municipium Flavium Andautonia potvrđuje ploča s počasnim natpisom nađena u Petrovini kod Velike Gorice.

Carsku pretorijansku gardu (cohortes praetoriae) ustrojio je car August. Sastojala se od 9 pretorijanskih kohorti i brojila oko 4500 pretorijanaca. Na čelu im je bio pretorijanski prefekt (praefectus praetorio). Služba pretorijanaca trajala je 16 godina i uglavnom je obavljana u gradu Rimu. Plaća pretorijanaca bila je triput veća od plaće legionara.